Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima uoči izbora, dok međunarodni akteri sve više usmjeravaju svoju pažnju na sigurnost, energetsku stabilnost i ekonomski razvoj. Ekonomski i politički analitičar Draško Aćimović ističe za „Avaz“ kako je važnost političke stabilnosti danas posebno izražena, ali da domaće institucije moraju preuzeti inicijativu i razviti jasnu strategiju.
Prema Aćimoviću, politička situacija u BiH i regiji već nekoliko godina privlači pažnju međunarodne zajednice, no globalna nestabilnost promijenila je način na koji Zapad procjenjuje političke procese. “Danas, međunarodna zajednica se više fokusira na pragmatične aspekte, a ne na ideološke razlike. Politički narativi se mjere prema tome koliko doprinose stabilnosti tržišta i privlačenju investicija”, naglašava Aćimović.
Ova promjena u pristupu od posebnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu, jer Evropska unija sve više povezuje ekonomsku integraciju sa energetski sigurnim projektima i reformama. U 2026. godini, Komisija je ukazala na potrebu za mobilizacijom privatnog kapitala za projekte koji jačaju ekonomsku sigurnost.
Aćimović naglašava kako se teškoće u odnosima BiH i Zapada ne mogu analizirati samo kroz prizmu međunarodne podrške. “Glavni problem leži u nedostatku unutrašnjeg ekonomskog konsenzusa i jasne strategije. Za uspjeh će biti potrebno da institucije same navedu viziju razvoja BiH”, dodaje on.
Osim toga, napominje da je međunarodna podrška nedovoljna ako ne postoji sposobnost da se resursi pretvore u konkretne projekte. “Dok stručnjaci ne preuzmu ključne pozicije, međunarodna podrška neće rezultirati stvarnim ekonomskim rastom i stabilnošću”, smatra Aćimović.
On također ukazuje na to da Bosna i Hercegovina ima potencijal, naročito u energetskom sektoru, te da je potrebno uključiti menadžere i inženjere koji mogu transformirati taj potencijal u opipljive projekte. Evropska komisija ističe da je BiH energetski izvoznik i da bi reforme trebale dovesti do diversifikacije proizvodnje iz obnovljivih izvora te integracije u evropsko energetsko tržište.
U trenutku kada međunarodne institucije upozoravaju na spor ekonomski rast, Aćimović napominje da se prognoze MMF-a za 2026. godinu kreću oko dva posto uz naglašavanje političke nestabilnosti i visoke cijene energije.
“Ako BiH želi uspješno surađivati sa Zapadom, potrebno je da njene institucije ponude konkretne projekte i rezultate. Ključ je u sposobnosti BiH da iskoristi podršku koju već ima za ostvarivanje svoji ciljeva”, zaključuje Aćimović.
Bosanski.info
