Noćne redukcije vode u Sarajevu proširene su i na dnevne termine, a kao jedan od glavnih razloga navode se nepovoljne hidrološke prilike i pad izdašnosti izvorišta. Profesor dr. Muriz Spahić upozorava da se problem ne može svesti samo na sušu i nedostatak padavina.
“Suša nije jedini i ne može se automatski smatrati stvarnim uzrokom nedostatka pitke vode. Sarajevsko polje ima debele slojeve šljunka i pijeska koji formiraju veliki podzemni vodonosni sloj. Procjenjuje se da u njemu ima gotovo 25 miliona kubnih metara podzemne vode. Suša svakako smanjuje prihranjivanje tog vodonosnika, ali ključan je odnos između dotoka vode i količine koja se crpi,” istakao je Spahić.
Prema njegovim riječima, pitanje vodosnabdijevanja mora se posmatrati kroz održivo korištenje i zaštitu vodnog rezervara: “Ako iz podzemnog vodonosnika crpimo više vode nego što se on prirodnim putem obnavlja, onda dugoročno ulazimo u problem bez obzira na to koliko je vode u određenom trenutku raspoloživo. Zato nije dovoljno samo čekati kišu. Potrebno je znati koliko vode imamo, koliko je možemo zahvatiti i koliko sistem može održivo koristiti.”
Spahić je također istakao probleme višegodišnjih gubitaka u vodovodnoj mreži: “Voda se godinama gubila zbog stare vodovodne mreže, velikih gubitaka i nedovoljnog ulaganja u njenu obnovu. Dio vode koji se ispumpa nikada ne dođe do potrošača jer nestane kroz cijevi, odnosno zbog kvarova i curenja. Zbog toga problem nije samo koliko vode imamo, nego i koliko smo efikasni u njenom transportu i upravljanju.”
On smatra da građani danas plaćaju posljedice dugogodišnjeg nedovoljnog ulaganja u sistem: “Građani danas plaćaju posljedice dugotrajnog nedovoljnog ulaganja u vodovodni sistem. Plaćaju održavanje sistema, suočavaju se s mogućim smanjenjima isporuke, a istovremeno se velike količine vode gube prije nego što dođu do krajnjeg korisnika. To nije samo tehnički problem, nego i pitanje upravljanja javnim resursom.”
Posebno pitanje odnosi se na sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja su trebala biti usmjerena i na obnovu vodovodne infrastrukture. U septembru 2026. iz Kantona Sarajevo potvrđeno je da je dio prve tranše EBRD kredita iskorišten za rekonstrukciju postrojenja Bačevo, uključujući zamjenu sedam starih pumpnih agregata. Spahić smatra da javnost mora imati potpun uvid u način trošenja tih sredstava.
“EBRD sredstva nisu bila namijenjena samo jednoj stvari, ali je njihov važan dio trebao biti usmjeren na obnovu sistema i smanjenje gubitaka. Javnost ima pravo znati koliko je novca povučeno, gdje je tačno potrošen, koliko je kilometara mreže obnovljeno i za koliko su gubici vode nakon tih ulaganja smanjeni,” rekao je Spahić.
Na pitanje treba li zbog svega toga smanjiti račune građanima, Spahić smatra da se ta odluka ne može donositi samo na osnovu činjenice da je korišten kredit. Aktuelna situacija na Bačevu pokazuje koliko je pitanje održivosti sistema postalo važno. Nivo vode u pojedinim bunarima posljednjih dana približavao se kritičnim granicama, zbog čega je ViK uvodio smanjenje pritiska kako bi zaštitio opremu i osigurao funkcionisanje sistema.
Bosanski.info
