Bosna i Hercegovina se suočava s dnevno rastućim troškovima života, što znatno smanjuje realnu kupovnu moć prosječne plate od 1.706 KM. Ova cifra prati trend opadanja plata koji je započeo krajem 2019. godine, kada su plaće u Srbiji počele rasti, a od 2022. godine, i Crna Gora je značajno povećala prosječne iznose svojih plata. Uz to, BiH se nalazi na dnu ljestvice, daleko iza susjednih zemalja: Crna Gora sa 2.027 KM, Srbija sa 2.021 KM, te Hrvatska sa 3.012 KM.
Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Igor Živko, ističe da bi rast plata trebao biti sagledan u kontekstu ekonomske snage zemlje. On ukazuje da se mirni rast plata često događa kada poslodavci pokušavaju privući radnu snagu, ali to ne mora nužno odražavati rast ukupne produktivnosti ili ekonomsku snagu. To je posebno evidentno u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje su promjene u prosječnoj plati direktno povezane s odlukama o minimalnoj plati.
U susjednoj Crnoj Gori, planirano je povećanje plata od 1. januara naredne godine prema “Euro Modelu”, gdje će minimalna neto plata za radnike s osnovnim i nižim obrazovanjem biti 1.956 KM (1.000 eura), dok će radnici sa srednjom školom zarađivati 2.445 KM (1.250 eura), a oni sa višom školskom spremom 2.738 KM (1.400 eura).
Selvedin Šatorović, predstavnik Koordinacije slobodnih sindikata BiH, naglašava da je cilj ostvariti dostojanstven život za radnike u BiH, koji će im omogućiti da od svojih prihoda pokriju troškove potrošačke korpe i žive normalnim životom. On od budućih vlasti očekuje provedbu ekonomske politike koja će raditi na povećanju plata te kontrolirati i smanjivati neopravdane troškove života. Šatorović ističe da se standard radnika ne ocjenjuje samo visinom plate, već kvalitetom života koji ona omogućava, ističući važnost zadržavanja radne snage u zemlji.
Bosanski.info
