ZDRAVLJE
Važnu ulogu imaju kvalitetan san, redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana i vrijeme provedeno bez telefona
Stres je postao sastavni dio svakodnevnog života, ali njegovo dugotrajno djelovanje može ostaviti posljedice na cijeli organizam. Iako se najčešće povezuje s nervozom, umorom i problemima sa spavanjem, hronični stres može utjecati i na probavu, krvni pritisak, koncentraciju i raspoloženje.
Stručnjaci upozoravaju da tijelo na stres često reaguje prije nego što ga sami postanemo svjesni. Ubrzan rad srca, napetost mišića, glavobolja, promjene apetita i osjećaj iscrpljenosti mogu biti znak da je organizam duže vrijeme pod pritiskom.
Važnu ulogu imaju kvalitetan san, redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana i vrijeme provedeno bez telefona i drugih izvora informacija. Kratke šetnje, boravak na otvorenom i razgovor s bliskim osobama, također, mogu pomoći u smanjenju napetosti.
Ako se simptomi ponavljaju ili značajno utječu na svakodnevni život, preporučuje se razgovor s ljekarom. Dugotrajne tegobe ne treba pripisivati isključivo stresu, jer mogu biti povezane i s drugim zdravstvenim problemima.
