Infografika koja se nedavno pojavila na društvenim mrežama podijelila je putničke kabine aviona na tri zone različitih boja, prikazujući stopu preživljavanja putnika prema njihovom položaju. Prema ovom prikazu, prednji dio aviona je označen crvenom bojom, s stopom preživljavanja od 49 posto. Srednji dio, koji obuhvata prostor iznad krila, obeležen je narandžastom bojom, s 56 posto preživjelih, dok je stražnji dio označen zelenom, sa 69 posto preživjelih. Ova informacijama sugeriraju da putnici smješteni bliže repu imaju veće šanse za preživljavanje u slučaju nesreće.
Međutim, brojke na kojima se temelji ova infografika nisu nove niti izvorne; one potiču iz analize časopisa Popular Mechanics iz 2007. godine, koja je obradila 20 avionskih nesreća između 1971. i 2007. Analiza se temelji na izvještajima američkog Nacionalnog odbora za sigurnost saobraćaja (NTSB) te uključuje samo nesreće s poginulim i preživjelim osobama. Važno je napomenuti da infografika ne precizira što predstavlja “prednji dio” aviona; riječ je o prvih 15 posto letjelice, što često uključuje poslovnu ili prvu klasu. Prema ovoj analizi, putnici u stražnjem dijelu aviona imaju oko 40 posto veće šanse za preživljavanje nego oni u prednjem.
Fizička objašnjenja ovih podataka leže u tome da prednji i srednji dijelovi aviona često apsorbiraju veći dio energije udarca prilikom nesreće. Kada avion udari nosom ili se lomi na sredini, ovi dijelovi su najizloženiji. Ipak, važno je napomenuti da ukoliko udar primi rep, putnici u prednjem i srednjem dijelu imaju veće šanse.
Različite analize daju različite rezultate. Prema studiji iz 2015. godine, časopis Time je navodio da je stopa smrtnosti u zadnjoj trećini aviona 32 posto, dok su u srednjoj i prednjoj trećini iznosile 39 posto i 38 posto. Uz to, analizirana su i pojedinačna sjedala; srednja sjedala pozadi su imala smrtnost od 28 posto, dok su sjedala na prolazu u srednjem dijelu zabilježila najvišu smrtnost od 44 posto.
Stručnjaci ukazuju na ograničenja ovakvih analiza, ističući da je uzorak od 20 nesreća relativno mali te da je procjena rizika kompleksnija. Za povoljniji uvid u sigurnost aviona potrebno je uzeti u obzir i učestalost nesreća. Zvanični stavovi FAA i drugih stručnjaka naglašavaju da ne postoji univerzalno najsigurnije sjedalo jer svaka nesreća zavisi od različitih faktora, uključujući ugao udara i potencijalne požare.
U decembru 2024. godine zabilježena su dva slučaja koja su ponovno potaknula raspravu o ovim statistikama. U nesreći aviona Jeju Aira, jedini preživjeli bili su članovi kabinskog osoblja smješteni u repu, dok je u slučaju Air India leta iz 2025. jedini preživjeli putnik sjedio blizu prednjeg dijela, iako je rep aviona bio u plamenu.
U konačnici, važno je naglasiti da većina putnika u avionskim nesrečama preživi. Prema podacima NTSB-a, između 1983. i 2000. godine, oko 95 posto osoba preživljava nesreće. U teškim nesrećama, analiza između 1983. i 2017. pokazuje da je nešto više od polovine od 3.823 osobe preživjelo s lakšim povredama ili bez njih.
Zaključak je da, iako se statistike mogu razlikovati, ne postoji jednostavan odgovor na pitanje koja su sjedala najsigurnija. Putnici bi trebali znati gdje se nalaze izlazi iz aviona i biti spremni djelovati brzo u slučaju nužde, jer svaka nesreća nosi svoje specifične okolnosti.
Bosanski.info
