CRNA GORA
Jednako skeptično gleda na odgovor države na hibridne prijetnje koje se množe iz dana u dan
Vrlo brzo ćemo vidjeti da li zapravo ima većine za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića (Nova srpska demokratija). Naravno, ukoliko do te sjednice uopšte i dođe, pošto najnovije informacije govore da su predstavnici parlamentarne većine skloni tome da ne daju kvorum za navedeno zasijedanje, rekao je u razgovoru za Pobjedu poslanik Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević komentarišući za sutra zakazanu vanrednu sjednicu državnog parlamenta za čiji je dnevni red predložena samo jedna tačka – inicijativa za razrješenje predsjedavajućeg najvišeg zakonodavnog doma.
On smatra da situacija neće biti poznata do samog ishoda glasanja.
– Mislim da je u ovom trenutku razlika u jedan ili dva glasa, i to se sve može promijeniti do sutra. Nezahvalno je zaista precizirati šta će se desiti i kako će se desiti, pogotovo jer je samo glasanje tajno. Ono što sa sigurnošću u ovom trenutku mogu da kažem jeste da će poslanici ES-a glasati za smjenu Mandića. Kako će se izjasniti drugi klubovi poslanika ili neki poslanici pojedinačno, mislim da je ipak pitanje za te stranke, to jest njihove predstavnike – istakao je on, uz podsjećanje da je ES jedan od potpisnika inicijative za razrješenje predsjednika Skupštine zbog odnosa prema presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.
Prljava kampanja
Govoreći o aktivnostima stranaka u susret izlasku na biračka mjesta zakazanom za jun 2027. godine, Zirojević je saglasan da je predizborna kampanja „u velikoj mjeri počela“ i to upravo najavom premijera o uvođenju novog „Euro modela“ obračuna plata i penzija, koji bi trebalo da stupi na snagu sljedeće, preciznije, izborne godine.
– Mislim da se radi o jednom klasičnom predizbornom pamfletu koji može kratkoročno donijeti korist građanima, definitivno ne i na duže staze, ali koji bi eventualno mogao donijeti političku korist predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i njegovoj partiji – naveo je Zirojević.
Ističe da je prije mjesec bila aktuelna, kako naziva, „prljava kampanja“, ali da je situacija sada gora.
– Danas imamo, rekao bih, fabriku laži predsjednika Vlade koji je odlučio da bez konsultacija sa resorom finansija i ministrom koji njime rukovodi Novicom Vukovićem predloži novi finansijski model za koji nijesmo dobili apsolutno nikakve analize, niti ikakva objašnjenja. Po ustaljenoj praksi, predsjednik Vlade se sam snimio u svom kabinetu i objavio to na društvenoj mreži X, bez ikakve mogućnosti da mu novinari na konferenciji za medije eventualno postave pitanje, da im dodatno pojasni o čemu se tu zapravo radi i šta podrazumijeva „Euro model“. Nijesu konsultovani ni privreda, nijesu konsultovani ni sindikati, nije konsultovana ni struka – ukazao je on.
No, i pored činjenice da javnost nema „ni blizu dovoljno informacija“ kako bi se razgovaralo o ovoj temi, potcrtava da je ona izazvala „dosta negativnih reakcija“.
– Privreda prosto smatra da ona neće moći ovo da podnese, da će potencijalno doći do gubitka određenog broja radnih mjesta i da je izvjesno da nakon ovoga dođe do porasta cijena apsolutno svega. I ono što je meni prilično interesantno jeste da isti oni ljudi koji nas evo tri godine ubjeđuju da, recimo, nema novca za povećanje plata službenicima Uprave policije, na osnovu prijedloga nezavisnog sindikata koji je vrlo korektan i vrlo kvalitetan, sada žele da im vjerujemo da će minimalna plata sa srednjom školom sa 600 eura skočiti na 1.250, što je više nego duplo. Teško je komentarisati tako nešto. Iako bismo, naravno, svi voljeli da su nam plate veće, ipak mislim da povećanje zarada mora biti na nekoj realnoj osnovi, a ne na tome da prebacujemo iz bruto u neto i da sav ostali teret prebacujemo na privredu i na građane – dodao je on.
Brojne prijetnje
Jednako skeptično gleda na odgovor države na hibridne prijetnje koje se množe iz dana u dan.
– Imajući u vidu kakvu Vladu imamo i ko se nalazi na njenom čelu, realno je za očekivati da će, što budemo bliži punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, te hibridne prijetnje bivati većeg intenziteta. Nijesam optimista da će Crna Gora uspješno da se odbrani od ovih napada – smatra Zirojević.
Podsjećajući na šture izjave predsjednika Vlade o ovom fenomenu, on kaže i da za Evropski savez takve informacije „ne predstavljaju ništa novo“.
– Mi smo kontinuirano, tokom dužeg perioda, štaviše godinama, upozoravali na hibridne prijetnje koje dolaze sa raznih strana. A te hibridne prijetnje su, naravno, dominantno dolazile iz susjedne Srbije, imajući u vidu opštu političku situaciju u toj zemlji, ali i u regionu, te činjenicu da se oštro protive članstvu Crne Gore u EU i tome da Crna Gora sama vodi svoju politiku – tvrdi Zirojević.
Kako je dodao, stranke ES upozoravale su na te hibridne prijetnje još od 2015. godine, te kroz aktivnosti koje su pratile parlamentarne izbore 2016, kao i pristupanje i učlanjenje Crne Gore u NATO 2017. godine.
– Da ne govorimo o 2020. i 2021. godini, kada su nas predstavnici aktuelne parlamentarne većine proglašavali ekstremistima. Nakon što su oni preuzeli vlast, govorili su, naravno, da mi želimo da destabilizujemo Crnu Goru. U periodu dok smo mi bili vlast, govorili su da mi mrzimo Srbiju i Srbe i da to radimo zbog toga. I sada su oni došli na to da su predsjednik Vlade i predsjednik parlamenta izloženi hibridnim prijetnjama koje dolaze sa raznih adresa. I, evo, dominantno opet od strane režima u Beogradu, ali sada oni te hibridne prijetnje predstavljaju kao opasnost za Crnu Goru – rekao je.
No, ono što sada predstvlja ključni problem, dodaje Zirojević, jeste činjenica da se hibridnim prijetnjama nije posvetila dovoljna pažnja.
– Vijeće za nacionalnu bezbjednost i odbranu, koje je moralo da zasijeda, još se nije sastalo. Ova država nema strategiju za borbu protiv hibridnih prijetnji, niti funkcionalnu Agenciju za sajber bezbjednost. Svaka institucija pojedinačno, sama na svoj način, pokušava da se bori protiv hibridnih prijetnji – ukazao je Zirojević.
Sinhronizovana akcija
Takođe je podsjetio kako borba protiv hibridnih prijetnji mora da bude sinhronizovana akcija više državnih institucija, resora, ministarstava, agencija i uprava.
Iako željan da što prije vidi Crnu Goru u EU, Zirojević smatra neizvjesnim datum zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja.
– Nijesam siguran koliko smo blizu zatvaranju svih poglavlja. Koliko uspijevam da primijetim, ta dinamika nije baš zadovoljavajuća. Lično, veća je vjerovatnoća da se jedan dio posla prenese na iduću godinu, uprkos obećanjima i uvjeravanjima da ćemo sve završiti do kraja 2026. Pogotovo imajući u vidu sve što se izdešavalo u Crnoj Gori u posljednje vrijeme, ali i tokom čitave 2026. godine, koja se sada već polako bliži kraju – kazao je on.
Zbog toga ne dijeli optimizam o procesu zatvaranja poglavlja do kraja ove godine i plaši se da će se ispostaviti da je opozicija tu bila u pravu.
– Bez obzira na činjenicu da smo mi opozicija i da se borimo protiv ove izuzetno loše vlade, primarni državno-politički cilj Crne Gore je članstvo u EU. Mi, kao državotvorna partija, kao crnogorske patriote, želimo da se taj cilj ostvari bez obzira na to ko se nalazi u Vladi, ko se nalazi u parlamentarnoj većini, a ko u opoziciji. Zaista smatram da je članstvo Crne Gore u EU u interesu svih njenih građana i da ono treba da bude zajednički cilj svih nas u parlamentu – zaključio je Zirojević u razgovoru za Pobjedu.
