Niske temperature predstavljaju izazov za različite vrste voća, pri čemu se preporučuje posebno pažljivo rukovanje. Dok jagode, maline i kupine trebaju biti brzo hladne kako bi se spriječilo njihovo propadanje, neke druge voćne vrste poput breskvi, kajsija i nektarina najbolje je čuvati na sobnoj temperaturi dok ne sazriju.
Preporučuje se čuvanje ovih voćki u zdjeli, daleko od direktnog sunčevog svjetla, osobito ako su još uvijek tvrde. Hladne temperature usporavaju proces sazrijevanja i mogu umanjiti njihovu aromu i sočnost. Kada voće postane zrelo, dozvoljeno je kratko hlađenje u frižideru ako se ne planira odmah konzumirati. Slični savjeti važe i za šljive, mango, kivi i ananas. Banane, također, ne podnose hladnoću jer njihova kora može potamniti a tekstura i okus se promjene, što ometa uživanje u ovim voćem.
Nasuprot tome, bobičasto voće se preporučuje čuvati u frižideru, pri čemu se najbolje prati neposredno prije konzumacije, jer višak vlage doprinosi bržem propadanju. Jabuke i kruške su otpornije i mogu se duže čuvati na hladnom, uz napomenu da ih treba odvojiti od drugog voća zbog ispuštanja etilena koji ubrzava sazrijevanje, što može biti korisno ako želite da brže sazriju tvrde breskve ili kajsije.
Također, paradajz bolje reagira na sobnu temperaturu, jer hladnoća može negativno utjecati na njegov ukus i strukturu. Citrusi poput pomorandži, limuna i grejpfruta mogu se čuvati izvan frižidera ako ih planirate uskoro pojesti. Ključno pravilo je da cijelo voće koje ne voli hladnoću treba ostaviti na sobnoj temperaturi, dok se narezani plodovi obavezno stavljaju u frižider.
Bosanski.info
