Na općim izborima u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 4. oktobra, birači će biti pozvani da donesu odluku o novom sastavu Predsjedništva BiH, kao i o predsjedniku i potpredsjednicima Republike Srpske, zastupnicima državnog i entitetskog nivoa, te članovima deset kantonalnih skupština. Ovi izbori predstavljaju značajan trenutak u političkom životu zemlje, a analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), Adnan Ćerimagić, iznio je ključna pitanja koja će pratiti tokom izborne noći i nakon nje.
Jedno od glavnih pitanja je hoće li opozicija uspjeti osvojiti predsjedničku funkciju u Republici Srpskoj. Ćerimagić procjenjuje da će se odvijati tijesna borba između dosadašnjeg predsjednika Save Minića iz SNSD-a i opozicionog kandidata Branka Blanuše iz SDS-a. Podsjeća da je Blanuša na prethodnim izborima izgubio sa samo 10.871 glasom razlike. Ukoliko Blanuša pobijedi, otvorila bi se nova prilika za opoziciju nakon više od dvije decenije dominacije Milorada Dodika.
U središtu pažnje nalazi se i borba aktuelnog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića iz SDP-a te predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. Bećirović je prethodno pobijedio Izetbegovića 2022. godine, i ukoliko Izetbegović ponovno doživi poraz, to bi moglo dovesti do preispitivanja nasljeđa unutar SDA.
U utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH prvi put će nastupati Slaven Kovačević, blizak savjetnik Željka Komšića, Darijana Filipović iz HDZ-a BiH i Zdenko Lučić, kandidat opozicionog bloka. Ćerimagić ovu utrku vidi kao test Komšićeve platforme bez njegovog direktnog prisustva. Ovaj rezultat mogao bi značajno uticati na političke odnose unutar Predsjedništva.
Izbori će također poslužiti kao ocjena vladajuće Trojke – SDP-a, Naroda i pravde te Naše stranke, koji upravljaju Kantonom Sarajevo. Ćerimagić smatra da će rezultati izbora pokazati povjerenje građana u njihov način upravljanja, uz napomenu da su lokalni izbori 2024. već pokazali pad podrške.
Posljednje pitanje koje Ćerimagić ističe odnosi se na utjecaj novih tehnologija, kao što su biometrijska identifikacija birača i optičko skeniranje glasačkih listića, na izlaznost birača. Uoči ovih izbora, ostaje neizvjesno kako će ove inovacije uticati na broj izabranih.
Izbori će biti važni ne samo za političko stanje u BiH, već i za međunarodne odnose, a očekuje se da bi novi sastav Predsjedništva mogao preuzeti dužnost do sredine novembra. Formiranje vlada bi moglo trajati duže, a sve to u kontekstu pregovora o koalicijama koji mogu donijeti nova ustupanja ili reforme. Otvorena su pitanja i oko funkcije visokog predstavnika, uz promjene koje bi mogle nastati uoči odlučivanja Vijeća sigurnosti UN-a o produženju misije EUFOR Althea.
Bosanski.info
