EUROINTEGRACIJE
Ponovio je i kako, što se tiče Zapadnog Balkana, najviše brine situacija u Srbiji
Zastupnik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier ocijenio je da je Crna Gora trenutno najbliža članstvu u Evropskoj uniji, dok su sve ostale zemlje Zapadnog Balkana još daleko od toga.
– Od februara 2022. godine Srbija se nije pomakla niti milimetar prema Evropskoj uniji. Nije nijedno poglavlje otvorila, zatvorila, ništa se jednostavno nije dogodilo – stoji na mjestu. Naravno, nije to isključivo zbog toga što se nisu pokazale ili neke reforme nisu do kraja napravljene, nego zbog toga što je donijela takvu geopolitičku odluku koja je zapravo veže da to ostane na mjestu, da se ne miče prema Zapadu. Što mislim, to jest problem za Srbiju, ali ima negativne posljedice i za sve susjede – izjavio je Stier gostujući na HRT-u.
Istaknuo je da je za evropsku politiku prema Kosovu ključno pitanje normalizacije odnosa između Srbije i Kosova te da Srbija, prema njegovoj procjeni, ne može postati članica Evropske unije ako to pitanje ostane neriješeno. Pojasnio je da se od Srbije ne traži formalno priznanje Kosova, ali se očekuje de facto normalizacija odnosa i ispunjavanje obaveza iz Briselskog i Ohridskog sporazuma.
Odnosi Srbije i Kosova
Kao ključne obaveze izdvojio je to da Srbija ne blokira niti lobira protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući Evropsku uniju, dok bi Kosovo trebalo uspostaviti Zajednicu općina sa srpskom većinom, odnosno većinski srpskim stanovništvom, na sjeveru zemlje.
– Ni jedna ni druga strana još to nisu ispunili. Dakle, nemamo niti zajednicu općina, ali Srbija i dalje pokušava blokirati, barem je takav narativ. Šta se u praksi događa na terenu, to je nešto drugo, ali činjenica je da ti odnosi ne samo da nisu normalizirani, nego su i dalje tu tenzije koje bi vrlo brzo, nažalost, mogle eskalirati i radi se uvijek na tome da ne dođe do toga – objasnio je Stier.
Kao primjer napretka u procesu evropskih integracija izdvojena je Crna Gora, koja je, prema njegovoj procjeni, do sada najviše odmakla u otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja. Naglasio je da je zbog toga, ne samo formalno nego i sadržajno, trenutno najbliža članstvu u Evropskoj uniji.
Pritom je spomenuta i mogućnost da bi Island, ovisno o ishodu referenduma, mogao biti dio tog procesa. Ipak, zaključak je da Crna Gora ima najizgledniju mogućnost dovršiti pregovore tokom aktuelnog mandata Evropske komisije i Evropskog parlamenta, odnosno do 2029. godine. Njen eventualni završetak pregovora poslužio bi i kao pokazatelj da je proces proširenja Evropske unije i dalje aktivan.
Kaže da se proširenje Evropske unije vratilo na dnevni red zbog ruske agresije na Ukrajinu, što je EU potaknulo da Ukrajini dodijeli status kandidata kako bi je spriječila da završi u ruskoj sferi utjecaja. Ipak, istaknuo je da je od statusa kandidata do stvarnog članstva dug put te da se brzo proširenje ne očekuje.
Srbija se neće pomaknuti s mjesta
Crna Gora bi, prema njegovim riječima, mogla prva završiti pregovore ako se odmakne od utjecaja “srpskog svijeta”, dok Albanija ima još puno posla u borbi protiv korupcije i jačanju pravne države. Svi ostali na Zapadnom Balkanu još su daleko od članstva, a Srbija se, uz ovakvu politiku, uopće neće pomaknuti s mjesta.
– Rješenje je zapravo postupna integracija. Kad već političke strukture nisu dovoljno zrele, spremne da naprave ono što trebaju napraviti, treba se što više evropskih, zapravo sloboda, proširiti na društva, naravno i na tržišta, prema evropskim standardima na jugoistoku Evrope i tako ih sve više približiti Evropi. Jedan mali primjer koji ilustrira i druge neke politike koje se tako trebaju napraviti, je roaming.
Znate da unutar Evropske unije ne plaćate roaming. Unutar Zapadnog Balkana postoje ugovori da se ne plaća roaming. Dakle, vi možete iz Mostara, na primjer, pod tim ugovorima sad i u Beograd, ali ako zovete Zagreb – plaćate. Onda, tako, uključiti sve te zemlje u evropski prostor bez roaminga – naveo je.
Ponovio je i kako, što se tiče Zapadnog Balkana, najviše brine situacija u Srbiji.
