ZARAZA SE ŠIRI
Čak 43 pacijenta imaju neuroinvazivni oblik bolesti, dok je virus potvrđen u deset okruga Srbije
U Srbiji je potvrđeno 46 slučajeva groznice Zapadnog Nila, a čak 43 oboljele osobe razvile su neuroinvazivni oblik bolesti, pokazuju najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr. Milan Jovanović Batut“.
Među oboljelima je 28 muškaraca i 18 žena, dok prosječna dob pacijenata iznosi 66,6 godina. Najveći broj slučajeva registrovan je na području Beograda.
Virus u deset okruga
Prema podacima Instituta “Batut”, slučajevi groznice Zapadnog Nila potvrđeni su u deset okruga.
Najviše oboljelih je u Beogradu, gdje su registrovana 16 slučajeva, dok je u Južnobačkom okrugu potvrđeno devet. Slijede Šumadijski sa šest, Srednjobanatski sa pet i Južnobanatski sa četiri slučaja.
Po dva slučaja registrovana su u Sjevernobanatskom okrugu, dok su po jedan slučaj zabilježili Zapadnobački, Rasinski, Braničevski i Pomoravski okrug.
Groznica Zapadnog Nila je sezonsko virusno oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Jedan od glavnih prenosilaca je vrsta Culex pipiens, široko rasprostranjena i na području Balkana.
Sezona prijenosa virusa uobičajeno traje od juna do novembra.
Većina infekcija bez simptoma
Kod približno 80 posto zaraženih osoba infekcija protiče bez simptoma. Oko 20 posto inficiranih može razviti blažu kliničku sliku.
Najčešći simptomi su povišena temperatura, glavobolja, mučnina i povraćanje, dok se kod nekih oboljelih mogu pojaviti i uvećane limfne žlijezde ili osip na koži.
Simptomi se najčešće javljaju između tri i 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.
Teži, neuroinvazivni oblik bolesti može dovesti do upale mozga, moždanih ovojnica i kičmene moždine. U takvim slučajevima mogu se pojaviti ukočenost vrata, dezorijentisanost, poremećaj svijesti, tremor, konvulzije, mišićna slabost i paraliza.
Ovi simptomi mogu trajati sedmicama, a kod pojedinih pacijenata mogu ostaviti trajne neurološke posljedice.
Kako se zaštititi?
Budući da ne postoji vakcina protiv groznice Zapadnog Nila za ljude, zaštita od uboda komaraca ostaje najvažnija mjera prevencije.
Stručnjaci preporučuju korištenje repelenata na otkrivenim dijelovima tijela, nošenje svijetle odjeće dugih rukava i nogavica te izbjegavanje boravka na otvorenom u sumrak i zoru, kada su komarci najaktivniji.
Rizik od uboda može se smanjiti i postavljanjem zaštitnih mreža na prozore i vrata, korištenjem klima-uređaja te izbjegavanjem područja u blizini močvara i stajaćih voda.
Posebno je važno uklanjati stajaću vodu iz dvorišta i sa terasa. Saksije, kante, burad, limenke, odbačene gume i druge posude u kojima se zadržava kišnica mogu postati mjesta za razmnožavanje komaraca.
Građanima se savjetuje da najmanje jednom sedmično isprazne vodu iz takvih posuda i uklone sve predmete u kojima se može zadržavati voda.
Ukoliko se nakon boravka u području gdje ima zaraženih komaraca pojave visoka temperatura, jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentisanost, slabost ili drugi ozbiljni simptomi, potrebno je odmah potražiti ljekarsku pomoć, piše Blic.
