Jedan od najznačajnijih faktora koji doprinosi jesenjim bolestima su nepredvidivi vremenski obrasci karakteristični za ovo godišnje doba. Prelaz iz toplih ljetniih dana u hladnije i vlažnije uslove može biti šok za imunitet.
Promjenjive temperature slabe sposobnost našeg tijela da se prilagodi, čineći nas osjetljivijima na infekcije.
Kako jesen odmiče, dani postaju sve kraći i dobijamo sve manje sunčanih sati. Ovo smanjenje izloženosti sunčevoj svjetlosti uvelike pridonosi padu nivoa vitamina D.
Vitamin D igra ključnu ulogu u imunološkoj funkciji, a njegov nedostatak može dovesti do oslabljene odbrane protiv virusa i bakterija.
Jedan od najznačajnijih faktora koji doprinosi jesenjim bolestima su nepredvidivi vremenski obrasci karakteristični za ovo godišnje doba.
Prelaz iz toplih ljetnih dana u hladnije i vlažnije uslove može biti šok za imunitet.
Promjenjive temperature slabe sposobnost našeg tijela da se prilagodi, čineći nas osjetljivijima na infekcije.
Kako jesen odmiče, dani postaju sve kraći i dobijamo sve manje sunčanih sati. Ovo smanjenje izloženosti sunčevoj svjetlosti uvelike doprinosi padu nivoa vitamina D. Vitamin D igra ključnu ulogu u imunološkoj funkciji, a njegov nedostatak može dovesti do oslabljene odbrane protiv virusa i bakterija.
Kako zahlađuje, ljudi više vremena provode u zatvorenom prostoru, često u neposrednoj blizini drugih. Ova povećana gužva u zatvorenom prostoru predstavlja plodno tlo za širenje infekcija poput obične prehlade i gripe. Ograničeni prostori i zajednički vazduh mogu olakšati prenos klica.
Kraj ljeta i početak jeseni obilježeni su sezonom ambrozije.
Osim toga, vlaga koja dolazi s jeseni može dovesti do povećanja rasta plijesni. Spore plijesni mogu izazvati respiratorne probleme, pogoršati alergije i ugroziti imunološku funkciju.
Kako temperature padaju, ljudi često postaju manje skloni aktivnostima na otvorenom i vježbanju. Ovo ponašanje može oslabiti imunološki sistem i učiniti pojedince osjetljivijima na bolesti.
Ostati aktivan i održavati zdrav stil života ključno je za snažan imunološki odgovor.
Pojedini virusi bujaju u prelaznom razdoblju od ljeta do jeseni. Na primjer, rinovirus, čest uzročnik prehlade, ima tendenciju da dosegne vrhunac s dolaskom jeseni.
Slično tome, virus gripe dobiva na zamahu kako se ljudi okupljaju u zatvorenim prostorima, što povećava vjerovatnoću prenosa.
Kako jesen odmiče, naš imunološki sistem suočava se s nizom izazova. Kako se alergije, virusi i uzroci stresa skupljaju, odbrambene snage našeg tijela mogu biti preopterećene, što nas čini osjetljivijima na bolesti, prenosi RTCG.
Pratite nas na našoj Facebook i
Instagram stranici, kao i na
X nalogu.
#Zašto #smo #najbolesniji #kad #stigne #jesen
