Američke energetske kompanije nastoje proširiti svoje prisustvo na Zapadnom Balkanu, što izaziva zabrinutost u Evropskoj uniji zbog mogućnosti dugoročne ovisnosti zemalja regiona o fosilnim gorivima. Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo pokazali su interes za nabavku ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a, kao i za izgradnju infrastrukture za njegov transport. Ovo nastojanje poklapa se s ciljevima zemalja da smanje zavisnost od ruskih energenata, napuste ugljen i pređu na obnovljive izvore energije, što je ključno za njihov put ka članstvu u EU.
Međutim, zvaničnici EU izražavaju rezerve prema ovim projektima, ističući da bi povećanje dostupnosti plina moglo dugoročno vezati zemlje za njegovu potrošnju i ugroziti napredak prema klimatskim ciljevima Unije. Posebno je izražena zabrinutost zbog sporazuma između SAD-a i Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda iz Hrvatske, kojim bi se plin dopremao s Krka. Ovaj projekt, čiji je glavni operater kompanija AAFS bliska administraciji Donalda Trumpa, izazvao je kritike zbog mogućeg kršenja evropskih pravila o konkurenciji i transparentnosti.
Zvaničnici zemalja Zapadnog Balkana ističu da je prirodni plin neophodan kao tranzicijsko gorivo dok se odvaja od uglja i razvija obnovljiva energija. Albanija, na primjer, planira koristiti plin kao rezervni izvor zbog smanjenja hidroenergije uzrokovanog klimatskim promjenama.
Iako EU nastoji postići neto-nultu emisiju stakleničkih plinova do 2050. godine, sama je sve više ovisna o američkom ukapljenom prirodnom plinu (LNG). To otvara dilemu za zemlje koje teže članstvu u Uniji, koje moraju balansirati između potreba za energetskom sigurnošću i klimatskih obaveza.
Bosanski.info
