Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen počinje u srijedu turneju po zapadnom Balkanu tokom koje će posjetiti zemlje kandidate za EU koje se nadaju, nakon puno godina čekanja, proširenju Unije.
Njezin posjet, četvrti toj regiji, je “snažan signal” da je proširenje ponovno na dnevnom redu, rekla je Heather Grabbe, istraživačica i članica think tanka Bruegel.
-Činjenica da tamo ide tako rano u svom drugom mandatu i da odlazi redovito je važna politička gesta koja pokazuje njezin interes i angažman, dodala je.
Reformski napori
Njezin prethodnik, Jose Manuel Barroso, posjetio je zemlje zapadnog Balkana samo jednom u svom prvom mandatu.
A prije njega, Jean-Claude Juncker rekao je odmah nakon izbora da u njegovu mandatu neće biti proširenja, ističe Grabbe.
Za zemlje zapadnog Balkana koje su kandidati za EU – Albaniju, BiH, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, kao i Kosovo koje je potencijalni kandidat – taj će posjet također biti prigoda da pokažu da su poduzele reformske napore.
O proširenju na ovaj blok zemalja od nešto manje od 18 miliona stanovnika okruženih zemljama članicama rasprava je stara 20 godina. Godine u kojima je u nekim zemljama oslabila potpora javnosti za pridruživanje EU-u, a u drugima politička volja za provedbu očekivanih reformi.
Ali, trend se okrenuo s ruskom agresijom na Ukrajinu koja je “revitalizirala” proces.
-Hitna situacija oko Ukrajine i Moldavije pomogla je Balkanu, smatra Grabbe.
Borba protiv kineskog i ruskog uticaja
-Pretpostavljam da će njezina turneja imati prilično optimističan ton, kaže Jelica Minić, potpredsjednica nevladine organizacije Europski pokret Srbija.
Za borbu protiv utjecaja Kine i Rusije na Balkanu, EU je stavila šest milijardi eura na raspolaganje u obliku plana rasta čiji je cilj udvostručenje gospodarskih kapaciteta regije.
Plan je strukturiran oko četiri stupa: integracija u jedinstveno tržište, regionalno zajedničko tržište, ubrzanje temeljnih reformi i povećana finansijska pomoć.
Ali isplate će podlijegati strogim uslovima u pogledu provedbe reformi – a posebno u vezi s usklađivanjem sa zajedničkom europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.
Beograd se nikad nije priključio sankcijama protiv Moskve, a predsjednik Aleksandar Vučić je u nedjelju zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru na tome što je Rusija za Srbiju osigurala dovoljne količine plina za ovu zimu po povoljnim cijenama te mu je poručio da se nada da Srbija neće uvesti sankcije Rusiji, prenosi Hina.
Druga vruća tema je vremenski okvir budući da su neke zemlje kandidati već i 20 godina, no analitičari smatraju da neće biti novih primanja prije kraja mandata ove komisije.
