Uočen porast nepravilnosti u ministarstvima HDZ-ovih Škobića i Nedića

Nepravilnosti u provođenju javnih nabavki u Federaciji BiH ponovo su obilježile izvještaje o finansijskoj reviziji javnog sektora u Federaciji BiH. Ured za reviziju FBiH utvrdio je da je stanje u 2023. bilo značajno lošije u odnosu na revizorski ciklus iz prethodne godine, a broj datih preporuka uvećan je sa 110 na 147.

Jednostavnije rečeno, vjerovatno je bilo više prevara i korupcije, a novac građana opet trošen nedomaćinski i netransparentno, zbog čega će posla imati nadležna kantonalna tužilaštva, Naime, njima će biti dostavljeni izvještaji u kojima su uočena značajna kršenja zakona.

Revizori su uočili nepravilnosti u svim fazama nabavke, od planiranja i provođenja postupka do realizacije ugovora. Izvršeno je 107 finansijskih revizija, a nedostaci u javnim nabakama bili su osnova za kvalifikaciju revizorskog mišljenja u 63 (ili 58,9 posto) obavljene revizije.

Posebna publikacija

– Neusklađenosti sa Zakonom o javnim nabavkama koje su uticale na kvalifikaciju revizorskog mišljenja konstatirane su najviše kod kantona, kantonalnih budžetskih korisnika i jedinica lokalne samouprave (35 posto). Slijede ih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu (33 posto), te zavodi, fondovi i agencije (21 posto). Nepravilnosti u javnim nabavkama su u najmanjoj mjeri uticale na kvalifikaciju revizorskog mišljenja kod institucija Federacije BiH (11 posto) – navodi se u posebnoj publikaciji Ureda za reviziju pod nazivom “Najvažniji nalazi iz oblasti javnih nabavki u izvještajima o finansijskoj reviziji za 2023. godinu“.

Zanimljivo je da je najveći porast nepravilnosti u odnosu na raniju godinu evidentiran upravo kod institucija Federacije BiH, koje obično imaju najmanji broj kvalifikacija za javne nabavke. Kao primjer su navedeni Federalno ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo prostornog uređenja, na čijem čelu su HDZ-ovi ministri Vedran Škobić i Željko Nedić, te Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH. Kod njih u prethodnim godinama nije bilo značajnih odstupanja od Zakona o javnim nabavkama, ali zato jeste u 2023. godini.

Ministarstvo pravde, iako za to nisu bili ispunjeni uslovi, pokrenulo je pregovarački postupak bez objave obavještenja za nabavku dodatnih usluga iznajmljivanja softvera i opreme za elektronski nadzor osuđenih osoba i tehničke podrške pri elektronskom nadzoru. Tenderska dokumentacija nije bila sačinjena na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, budući da je uslov vezan za visinu kapitala postavljen kao ograničavajući.

Također, u postupcima javnih nabavki prehrambenih proizvoda za potrebe Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo i mlijeka i mliječnih proizvoda za potrebe svih KPZ-ova, tenderska dokumentacija nije sačinjena na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju. Ministarstvo je prihvatalo ponude koje nisu u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije.

Državna preduzeća iznenadila revizore

Porast kvalifikacija za javne nabavke utvrđena je i kod preduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Revizore je donekle iznenadila činjenica da su u najnovijim izvještajima javne nabavke kvalificirane kod preduzeća koja imaju prilično razvijene interne kontrole i službe za javne nabavke, poput „BH Pošte“ d.o.o. Sarajevo, „Hrvatske pošte“ d.o.o. Mostar, „BH Telecoma“ d.d. Sarajevo, „Hrvatskih telekomunikacija“ d.d. Mostar…

Ured za reviziju utvrdio je i da značajan broj subjekata u javnom sektoru i dalje ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama iako je ovaj sistem uspostavljen prije dvije decenije. Jedan revidirani subjekt je kompletne nabavke u 2023. godini vrijedne više od 6,3 miliona maraka proveo bez primjene Zakona o javnim nabavkama.

Pored ovoga, utvrđeno je da su neki subjekti pogodovali željenim ponuđačima na tenderima, tako što su u dokumentaciji tražili tehničke specifikacije koje upućuju na tačno određenog proizvođača, marku ili tip. Zatim, neke ponude su prihvaćene iako je cijena prelazila planirala odnosno osigurana sredstva, što je suprotno zakonu koji eksplicitno propisuje da su takve ponude neprihvatljive.

– Posebno problematičnom su se pokazale faze zaključivanja, odnosno realizacije ugovora. Najznačajnije nepravilnosti prilikom zaključenja ugovora odnose se na izmjene prvobitnih uslova tenderske dokumentacije, kao što su rok isporuke, uslovi plaćanja, visina kazne za slučaj kašnjenja i drugo. U fazi realizacije nisu se poštovale odredbe ugovora, vršile su se izmjene kojima se mijenjala sama priroda ugovora poput enormnog produžavanja rokova i plaćanja cijene veće od ugovorene. Primjera radi, nisu se obračunavali ni penali niti su se aktivirale bankarske garancije, iako su dobavljači kasnili u izvršenju obaveza iz ugovora o javnim nabavkama – navedeno je u publikaciji.

Izmjene protiv “profesionalnh žalitelja”

Sistem javnih nabavki u BiH gradi se od 2004. godine usvajanjem prvog državnog Zakona o javnim nabavkama. Zakon je u nekoliko navrata mijenjan, a posljednjim izmjenama iz 2024. godine nastojala se unaprijediti efikasnost sistema nabavki i smanjiti zloupotreba pravne zaštite.

Ovim izmjenama i dopunama povećane su naknade za pokretanje žalbenog postupka i uvedena je obaveza njihovog plaćanja sa izjavljivanjem žalbe, što ranije nije bio slučaj. Na ovaj način nastoji se smanjiti broj žalbi izjavljenih od ponuđača koji nemaju stvarnu namjeru, a najčešće ni mogućnost da učestvuju u postupku nabavke.