Schmidt intervenisao, entiteti povukli desetine miliona s računa namijenjenog infrastrukturi
Kad su 2017. godine uvedene više akcize na gorivo, vlasti su to pravdale velikim infrastrukturnim planovima. Građanima se tada obećavala intenzivna izgradnja autoputeva i modernih cesta, uz dolazak međunarodnih investitora.
No, nekoliko godina kasnije, stvarnost je znatno drugačija: umjesto u asfalt, novac od akciza sve češće završava kao sredstvo za održavanje socijalne stabilnosti.
Bosna i Hercegovina, osim akciza na gorivo, naplaćuje i putarine koje se primjenjuju na benzine, dizel, biogoriva i biotečnosti. Cijena po litru iznosi 0,15 KM za ceste te dodatnih 0,25 KM za autoputeve, od čega 0,20 KM ide direktno na izgradnju autoputeva, a 0,05 KM za ostale puteve. Prikupljeni iznosi se uplaćuju na poseban račun u Centralnoj banci BiH. I dok je FBiH svoj podračun otvorila, Republika Srpska to nikada nije učinila. Raspodjela sredstava između entiteta i Brčko distrikta trebala se vršiti prema dogovorenim koeficijentima, što nikada nije u potpunosti zaživjelo.
S obzirom na godišnju potrošnju goriva od oko 1,5 milijardi litara, prikupljeni iznosi nisu zanemarivi. No, sporovi između entiteta oko udjela u raspodjeli – pri čemu FBiH traži veći iznos zbog veće potrošnje, a RS to osporava – doveli su do toga da se na posebnom računu nakupilo više od 300 miliona KM. Taj novac je trebao biti preusmjeren javnim preduzećima za izgradnju i obnovu putne infrastrukture. Umjesto toga, čekao je politički dogovor koji nikada nije stigao.
Od uvođenja viših akciza pa do danas, u državni sistem je već ranije ušlo više od sedam milijardi KM. Da su sredstva zaista usmjeravana na cestogradnju, krediti za autoputeve danas ne bi bili potrebni. Međutim, obećanja su zamijenile budžetske potrebe i politička kalkulacija.
Da se novac više ne koristi za ono što je obećano, potvrdila je i posljednja intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta. Pošto nije bilo političkog dogovora, Schmidt je naredio da se 120 miliona KM – koje je prema staroj raspodjeli pripadalo RS-u – iskoristi za isplatu duga firmi Viaduct, nakon izgubljenog arbitražnog spora. Tako su građani Republike Srpske, umjesto autoputeva, dobili teret dugova nastalih ranijom političkom greškom.
Kako ne bi došlo do nejednakog tretmana, Schmidt je odlučio da i Federacija BiH povuče svoj dio novca s istog računa. Dok RS rješava dugove, FBiH taj iznos koristi za jednokratnu pomoć penzionerima kroz budžet. Tako je novac koji je trebao pokretati razvoj infrastrukture, preusmjeren na saniranje starih problema i kupovinu socijalnog mira.
