Električni romobili sve češće krstare ulicama bosanskohercegovačkih gradova, ali ih zakonski okvir – barem u većem dijelu države – još uvijek ignoriše.
Dok Republika Srpska ima osnovne propise, Federacija i državni nivo i dalje kaskaju za stvarnošću na terenu.
“Električni romobili su po konstrukciji slični biciklima, ali su znatno nestabilniji i zahtijevaju dodatnu pažnju pri upravljanju”, upozorava Mirzet Sarajlić, inženjer saobraćajne sigurnosti.
Iako su litijumske baterije i tehnološki razvoj ubrzali njihov prodor, pravni sistem ih još nije stigao. Zbog toga su, tvrde stručnjaci, građani i ostali učesnici u saobraćaju izloženi opasnostima.
“Romobili donose mobilnost i manje zagađenje, ali u isto vrijeme predstavljaju ozbiljan sigurnosni izazov zbog brzine i loše stabilnosti”, kaže Nikola Ćopić, saobraćajni inženjer iz Banje Luke.
On ističe da RS tretira romobile kao bicikle, ali da nedostaje edukacija i testiranje vozača:
“Potreban je minimum poznavanja saobraćajnih pravila i nošenje zaštitne opreme.”
Sarajlić upozorava i na infrastrukturnu nepovezanost:
“Ljudi nemaju gdje voziti romobile, a infrastruktura se ne gradi jer nema dovoljno korisnika. Ulazimo u začarani krug.”
Ministarstvo prometa i komunikacija BiH tvrdi da radi na rješavanju problema:
“U drugoj polovini 2024. završili smo nacrt zakonskih izmjena koje uključuju romobile. Sada je u proceduri pred Vijećem ministara”, kaže pomoćnik ministra Samir Džaferović.
Zakon se bazira na direktivama EU i mogao bi donijeti bolje upravljanje mikromobilnošću. Međutim, svi se slažu da bez obrazovanja i svijesti korisnika – neće biti stvarnog napretka.
“Mladi voze romobile bez ikakvog znanja o saobraćaju. Ne znaju ni osnovne znakove”, kaže Sarajlić i predlaže da škole uvedu osnovnu saobraćajnu edukaciju kroz nastavu tehničkog obrazovanja.
U RS su brzinski limiti već uvedeni: 6 km/h za trotoare, 25 km/h za biciklističke staze. Ćopić predlaže da romobili ne idu brže od 20 km/h i da svi moraju imati ugrađen limiter.
Što se tiče neuspješnog sistema dijeljenih romobila u Sarajevu, Džaferović kaže da Ministarstvo nije bilo uključeno jer je riječ o lokalnoj inicijativi. Sarajlić je direktniji:
“Romobili bez limitatora, pa čak i kolica koja jure 70 km/h, ruše povjerenje građana u mikromobilnost.”
Zaključak stručnjaka je jasan – električni romobili imaju ogroman potencijal za smanjenje gužvi i zagađenja, ali samo ako ih prati pametno uređena regulativa.
“Umjesto da sputavamo korištenje romobila, trebamo izgraditi kulturu njihove upotrebe. Ali bez zakona, edukacije i prateće infrastrukture – to ostaje samo dobra ideja”, zaključio je Sarajlić.
