Iako se knjiga često opisuje kao najbolji prijatelj, a čitanje kao navika koja obogaćuje duh i širi vidike, podaci pokazuju da je u Bosni i Hercegovini kultura čitanja u ozbiljnom padu – naročito kada je riječ o kupovini knjiga putem interneta.
Prema najnovijim statističkim pokazateljima, u BiH je tokom 2024. godine samo jedan posto stanovnika naručio knjigu, časopis ili štampane novine online. Time se BiH našla na samom dnu evropske ljestvice, rame uz rame s Albanijom (2%), Srbijom i Crnom Gorom (3%) te Bugarskom (5%). Za usporedbu, u Irskoj knjige online naručuje čak 28 posto stanovništva, u Nizozemskoj 23, a u Njemačkoj, Francuskoj i Austriji po 19 posto.
Zabrinjavajuće je i to što prema rezultatima sveobuhvatne studije Zaklade Friedrich-Ebert-Stiftung, čak petina mladih u BiH nikada nije pročitala knjigu. Mnogi ispitanici ističu da vole čitati, ali navode manjak vremena zbog školskih i poslovnih obaveza. Posebno poražava podatak da veliki broj studenata, nakon završetka srednje škole, potpuno prestaje sa čitanjem knjiga.
Ipak, među ispitanicima ima i onih koji svakodnevno izdvajaju vrijeme za knjigu, smatrajući da se sve može postići dobrom organizacijom. „Ako ti je nešto dovoljno bitno, naći ćeš vrijeme. Ako nije – naći ćeš izgovor“, kažu neki od njih.
Velika većina građana priznaje da više ne prati dnevni ni revijalnu štampu, već informacije traži isključivo na internetskim portalima. Razlozi su najčešće ekonomske prirode – internet je besplatan, brz i dostupan. Uz to, prisutno je i nepovjerenje prema domaćim medijima.
Uprkos ovim poražavajućim podacima, knjiga nije potpuno zaboravljena. I dalje postoje ljudi koji je pišu, čitaju i promovišu – često iz čiste ljubavi. Sajmovi knjiga i dalje okupljaju publiku, iako pretežno starije generacije koje su odrasle uz knjigu kao izvor znanja i razonode.
