Kandidat SNSD-a za načelnika opštine Sokolac Strahinja Bašević ipak će imati priliku voditi kampanju za predstojeće lokalne izbore nakon što je prije nekoliko dana pušten iz pritvora.
Prvobitno je Baševiću, v.d. direktoru Šumskog gazdinstva „Romanija“ Sokolac i poslaniku SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a, te još dvojici osumnjičenika, Okružni sud u Istočnom Sarajevu krajem augusta odredio jednomjesečni pritvor zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, piše Žurnal.
„Navedena lica se sumnjiče da su u vremenskom periodu od mjeseca februara do 3. aprila 2020. godine (…) iskoristili svoj položaj i ovlaštenja kojom prilikom su nanijeli štetu budžetu Republike Srpske i to na način da su proveli više pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja po Odluci Šuma RS svjesni da za to nisu bili ispunjeni uslovi propisani Zakonom o javnim nabavkama BiH”, navelo se tada u saopćenju Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo.
Međutim, poslije uložene žalbe, postupak se vratio na ponovno odlučivanje, nakon kojeg je sutkinja za prethodni postupak Veselinka Ivanović odlučila da ih pusti na slobodu. Prema riječima Baševićevog pravnog zastupnika, „pušteni su iz pritvora zbog nedostatka dokaza da su zloupotrijebili službeni položaj“.
Tako će, prema svemu sudeći, aktuelni načelnik općine Trnovo Ibro Berilo (SDA) biti jedini koji će kampanju morati voditi iza rešetaka.
Podsjetimo da je Berilo uhapšen u akciji „Incitatus“, nakon čega mu je Kantonalni sud odredio jednomjesečni pritvor. Tereti se da je s općinskim saradnicima mijenjao regulacione planove u korist investitora radi gradnje objekata na državnom zemljištu na području Bjelašnice. Zauzvrat je od investitora primao poklone i u vidu nekretnina, čime je zloupotrijebio položaj. Prema tvrdnjama iz Tužilaštva KS, do sada otkrivena šteta državi iznosi oko tri miliona maraka.
Otmice, zloupotrebe, tuče…
Ibro Berilo i Strahinja Bašević nisu jedini kandidati za (grado)načelnike na predstojećim izborima, a koji su se dovodili ili se dovode u vezu s određenim nezakonitim radnjama. Između desetina imena, izdvojit ćemo neka od njih.
Tu se svakako ističe Miroslav Mićo Kraljević, načelnik opštine Vlasenica. Njega je Osnovni sud u Zvorniku proglasio krivim za krivično djelo otmice. On je zajedno s Branislavom Boškovićem, bivšim SNSD-ovim načelnikom opštine Osmaci, u septembru 2010. kidnapovao Lazu Vidakovića, odbornika Naše stranke u Skupštini opštine Osmaci, i 12 dana ga držao u zatočeništvu u Srbiji.
Sklopio je sporazum o priznanju krivice s nadležnim tužilaštvom i uvjetno je kažnjen sa samo 4.000 KM! Ali to nije sve kada je riječ o načelniku Vlasenice, jer je Kraljević optužen za ratne zločine počinjene u Vlasenici 1992. i 1993. godine gdje je, prema podacima udruženja preživjelih, ubijeno oko 2.800 ljudi bošnjačke nacionalnosti.
Još 2017. godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Kraljevića i još tri osobe za ratne zločine. Kraljević je tada bio komandant Specijalnog voda u Stanici javne bezbjednosti Vlasenica, čiji su pripadnici vršili ratne zločine nad Bošnjacima. Suđenje je u toku.
Bez obzira na sve, stanovnici Vlasenice su Miću Kraljevića izabrali za načelnika i 2016. i 2020. godine, a sada će se boriti za treći mandat.
Već smo spomenuli kandidata za načelnika opštine Sokolac Strahinju Baševića. Njegov protivkandidat bit će Milovan Cicko Bjelica (SDS) koji je od 2012. načelnik opštine Sokolac.
Njegova poslijeratna biografija je iznimno zanimljiva, ali i problematična. Još od 2004. godine je na američkoj crnoj listi. Tada su ga uhapsile međunarodne Stabilizacijske snage (SFOR), a u pritvoru u bazi NATO-a kod Sarajeva bio je 60 dana. Na teret su mu stavljene kriminalne aktivnosti i pomaganje Radovanu Karadžiću, tada bjeguncu, a danas presuđenom ratnom zločincu.
OHR mu je jedno vrijeme zabranio obavljanje službene, izborne ili imenovane javne funkcije i kandidiranje na izborima. Kako su prenijeli mediji, Bjelica je 2006. oslobođen u predmetu “Privredna banka Srpsko Sarajevo” gdje mu se s Momčilom Mandićem, Mirkom Šarovićem i Miloradom Govedaricom sudilo, pored ostalog, za odobravanje kredita bez garancija.
Cicko Bjelica je, ipak, osuđen, ali pred Okružnim sudom u Bijeljini 2013. godine. Istina, uvjetno na kaznu zatvora od jedne godine, jer je prilikom likvidiranja firme imovinu koju je posjedovao prebacio na kćerku i na taj način izbjegao podmirenje potraživanja povjerilaca iz te firme.
U posljednje vrijeme “istakao” se veličanjem ratnog zločinca Radovana Karadžića, zbog čega je protiv njega podnesena krivična prijava, te glasanjem na lokalnim izborima u Srbiji.
Kandidat HDZ-a BiH za načelnika općine Kiseljak je Mladen Mišurić-Ramljak, koji je na toj poziciji još od 2004. godine. Kantonalni sud u Sarajevu ga je 2017. godine proglasio krivim za počinjena krivičnih djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i krivotvorenje isprave, te mu je utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a istovremeno je određeno “da se navedena kazna neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo krivično djelo”.
Osim toga, kako je pisao Žurnal, protiv Pere Pecirepa, voditelja kompanije Ceste Mostar u Kiseljaku i člana Nadzornog odbora, i Mladena Mišurića-Ramljaka, načelnika općine Kiseljak, od 2012. podnesene su po tri krivične prijave Tužilaštvu Srednjobosanskog kantona. Dvaput su prijavljeni zajedno, za zloupotrebu položaja, a Mišurić je prijavljen i za neizvršavanje sudske odluke. U dva predmeta donesena je naredba o neprovođenju istrage, u jednom je istraga obustavljena, a prema tadašnjim informacijama, po prijavi iz 2021. provode se istražne radnje.
Početkom decembra 2021. godine objavljena je vijest kako je, nakon višesatne potrage, uhapšen gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, u okviru istrage o krivičnim djelima počinjenim u preduzeću Zenicatrans-prevoz putnika.
Sve će rezultirati optužnicom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona protiv Kasumovića i drugih, zbog počinjenih krivičnih djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotreba položaja ili ovlaštenja, prouzrokovanje stečaja, krivotvorenje službene isprave i nesavjestan rad u službi.
Ovaj sudski proces je u toku, ali to nije spriječilo Fuada Kasumovića da se opet kandiduje za gradonačelnika Zenice. U slučaju pobjede, to će mu biti treći mandat u nizu.
Kada je riječ o Kasumoviću, spomenimo i to da ga je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo teretilo za nesavjestan rad, jer je kao direktor Carinske uprave FBiH potpisao nalog za transfer 69.000 KM carinarnici u Tuzli na ime materijalnih troškova i zakupa prostorija, a novac je iskorišten za kupovinu stana jednog službenika. Poslije petogodišnjeg sudskog procesa Kasumović je oslobođen optužbi.
Kandidati s optuženičke klupe
Sa optužnicom se suočava i lider SDS-a, te dugogodišnji načelnik Teslića Milan Miličević. Republičko javno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv njega zbog zloupotrebe službenog položaja, a u vezi s urbanističkim odlukama u Tesliću. Miličević, koji se bori za četvrti mandat, odbacio je odgovornost i smatra sve političkim obračunom.
Na novi mandat cilja i načelnik Broda Zoran Vidić (SDS), ali u ovoj izbornoj godini se susreo i s prijavom, jer je protiv njega Uprava kriminalističke policije MUP-a RS Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnijela Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu zloupotreba službenog položaja zbog čega je, navodno, Opština Brod oštećena za iznos od 287.655,98 KM.
“Postoji osnov sumnje da je u svojstvu odgovornog lica Opštine Brod zaključio ugovor o prodaji opštinskog zemljišta sa jednim privrednim društvom iz Gradiške iako je znao da zemljište ima veću tržišnu vrijednost”, naveli su, između ostalog, iz MUP-a RS.
Sigurnu pobjedu na ovim izborima ima SDA-ov Đemal Memagić. Načelnik Olova još od 2012. godine, ni ove godine neće imati protivkandidata.
Protiv Memagića, koji je inače vlasnik firme „Alma Ras“, Općinski sud u Visokom donio je 2017. godine prvostepenu osuđujuću presudu u trajanju od jedne godine zbog zloupotrebe službenog položaja u vidu nezakonitog zapošljavanja i napredovanja u državnoj službi.
Semir Efendić, načelnik općine Novi Grad Sarajevo i predsjednik Stranke za BiH, ove godine će se nadmetati za četvrti mandat u nizu. On je 2021. godine uvjetno osuđen na godinu dana zatvora za saobraćajnu nesreću sa smrtnim ishodom.
Na optuženičkoj klupi trebao bi se naći načelnik općine Maglaj od 2016. godine, SDP-ov Mirsad Mahmutagić. Naime, Općinski sud u Zavidovićima potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, kojom se Mahmutagić tereti da je članovima OIK-a isplaćivao manje mjesečne iznose, oštetivši ih za 38.028,13 KM, čime je počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi.
Lokalni izbori, gotovo prema pravilu, izazovu velika uzbuđenja i netrpeljivosti u Banovićima, a Bego Gutić (SDA) traži drugi mandat u nizu. Sredinom 2022. godine objavljeno je kako su policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) realizirali operativnu akciju “Kraljica”, u okviru koje su na području Banovića izvršeni pretresi zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Prema medijskim natpisima, na meti istražitelja i Tužilaštva je i Bego Gutić, koji je tada priveden i kojem je oduzet mobilni telefon, kao i još jednom općinskom službeniku.
Krivična prijava podnesena je i protiv HDZ-ovog Ljube Grizelja, načelnika općine Grude od 2012. godine. Kako su prenijeli mediji, Kantonalnom tužilaštvu Zapadnohercegovačkog kantona podnesena je krivična prijava protiv Grizelja zbog prodaje općinskog zemljišta.
Prijava se odnosi na prodaju zemljišta površine od oko 330.000 m2 2021. godine po cijeni od 2 KM, dok se navodno na istim lokalitetima zemljište prodavalo i kupovalo po cijeni višoj od 7 KM.
Jedan od dugovječnijih načelnika u BiH je Bojo Gašanović (SDS), koji je mjestu „prvog čovjeka“ opštine Istočni Stari Grad od 2008. godine.
Prema medijskim natpisima, on je 2017. godine bio pod istragom MUP-a RS zbog eksploatacije i prodaje rude kamena, a MUP RS je 2020. godine podnio Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, zbog osnovane sumnje da je Gašanović počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja. Sumnjičio se da je u periodu od 2014. do 2017. godine obavljao neovlaštenu prodaju ili zamjenu nekretnina koja je u vlasništvu Opštine Istočni Stari Grad.
Pojedini još pod istragom
Ne treba zaboraviti ni aktuelnog banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića. Prije nekoliko mjeseci objavljeno je kako je Policijska uprava Banja Luka podnijela izvještaj protiv Stanivukovića i ovlaštenog potpisnika u Odjeljenju za prostorno uređenje Gradske uprave Vuka Višekrune zbog sumnje da su nenamjenski potrošili kredit od 1.767.129 KM. Osim toga, Institut za istraživanje genocida Kanada podnio je protiv gradonačelnika Banje Luke krivičnu prijavu zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Nekoliko načelnika imalo je problema i sa nasilničkim ponašanjem. Za drugi mandat na čelu male opštine Donji Žabar borit će se SNSD-ov Pero Pavlović koji je proljetos zbog tuče u kafani „zaradio“ prekršajni nalog. Prema pisanju medija, Pavlović je u kafani sjedio s načelnikom opštine Pelagićevo Slavkom Tešićem, a kasnije im se pridružio Đorđe Lazarević iz Pelagićeva, koji je ranije bio na izbornoj listi Ujedinjene Srpske.
Navodno je došlo do nesuglasica u vezi s politikom i Pavlović je nasrnuo na Lazarevića. Došlo je do naguravanja, ali se situacija ubrzo smirila.
Tu je i načelnik općine Han Pijesak Slobodan Đurić (SDS) koji je, prenijeli su mediji, 2021. godine svojim automobilom presreo vozača iz Sarajeva, izvukao ga iz automobila i pretukao, nanijevši mu teške ozljede. Pretučeni je zbog povreda prebačen na UKC Tuzla.
Međutim, Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu obustavilo je istragu protiv njega „iz razloga što nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivična djela“.
Admir Hrustanović (Stranka za BiH) načelnik je općine Čelić. Ove godine bori se za drugi mandat. Hrustanović, inače bivši ministar u Vladi TK i savjetnik kantonalnog premijera, osuđen je uvjetno na 30 dana zatvora jer je pretukao muškarca u incidentu koji se dogodio 2016. godine.
Ovo su, ponovimo, samo neki od kandidata koji traže (nove) mandate na čelu lokalnih zajednica u BiH, te su samo dio šire slike političke scene u Bosni i Hercegovini gdje se kandidati s krivičnim dosjeima i generalno spornim biografijama i dalje pojavljuju u izbornoj utrci.
Na kraju recimo i to da su, do nedavno, u BiH (grado)načelnici mogli biti čak i oni koji su osuđeni za ratne zločine, poput Fikreta Abdića, što je izmjenama zakona promijenio visoki predstavnik Christian Schmidt.