Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, nedavno je donio odluku o uvođenju “recipročnih carina” na robu iz gotovo svih zemalja svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Ove carine iznosiće 35 posto na robu koja se iz BiH uvozi u SAD. Ova mjera temelji se na procjeni Bijele kuće da Bosna i Hercegovina na američku robu ima carinu od 70 posto.
Trump je objasnio da će carine biti utemeljene na principu reciprociteta, odnosno da će SAD naplaćivati istu stopu carine koju druge zemlje naplaćuju američkoj robi. Kini je uveo 34 posto carine, Bosni i Hercegovini 35 posto, Europskoj uniji 20 posto, Indiji 26 posto, Ujedinjenom Kraljevstvu 10 posto, Japanu 24 posto, a Australiji 10 posto. Srbija naplaćuje SAD-u carinu od 74 posto, a Trump je sada uveo recipročnu carinu od 37 posto prema Srbiji.
Trump je poručio da BiH naplaćuje SAD-u carine od čak 70 posto, pa će Sjedinjene Američke Države, kako je rekao, odgovoriti carinama od 35 posto.
Trump uveo ogromne carine: EU-u 20, Srbiji 37 a BiH 35%
O svemu se oglasila i stranka BOSS.
Umjesto da se vlasti Bosne i Hercegovine ozbiljno posvete zaštiti ekonomskih i političkih interesa naše države u međunarodnim odnosima – posebno u komunikaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje su ključni globalni akter i prijatelj BiH – javnost svjedoči potpunoj pasivnosti i diplomatskoj nezrelosti aktuelnih struktura u BiH, upozorava predsjednik BOSS-a dr. sc. Mirnes Ajanović.
Odluka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa o uvođenju recipročnih tarifa od 35 posto na robu iz Bosne i Hercegovine rezultat je jasno izraženog trgovinskog disbalansa, koji je produkt sistemske bahate nebrige domaćih vlasti za poziciju BiH na američkom tržištu, jer se ne može osporiti da formula koju koristi Trumpova administracija ukazuje na uzajamnu reakciju na postojeće carinske barijere koje BiH već sprovodi prema SAD – i to od čak 70 posto.
Ne može se očekivati adekvatan prijateljski tretman od bilo koga, ukoliko BiH ne pokaže minimum diplomatske volje da revidira takve prepreke i vodi proaktivnu ekonomsku politiku. Naprotiv – ćutnja vlasti, ignorisanje bilateralnih odnosa i odsustvo bilo kakve inicijative pokazuju ne samo nekompetentnost već i otvorenu štetu za domaće privrednike koji izvoze u SAD, posebno u sektorima sa niskom profitnom maržom.
Opravdano je postaviti pitanje: da li su vlastima BiH odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama postali nebitni, pa samim tim smatraju nevažnim i svaku trgovinsku ili političku reakciju iz Washingtona? Ukoliko je to slučaj, onda građani BiH imaju pravo znati da se urušavaju temelji jedne od najvažnijih spoljnopolitičkih relacija koju je ova zemlja ikada imala.
Zato zahtijevamo:
- Hitnu reakciju Predsjedništva BiH, Ministarstva vanjskih poslova i Vijeća ministara BiH kroz zvanične diplomatske kontakte sa administracijom SAD;
- Pokretanje revizije svih carinskih mjera koje BiH primjenjuje prema SAD, kako bi se uklonile osnove za recipročna opterećenja;
- Transparentno informisanje javnosti o svim aktivnostima koje institucije poduzimaju s ciljem očuvanja ekonomskih odnosa sa ključnim svjetskim partnerima.
- Nečinjenjem se ne čuva suverenitet – nečinjenjem se urušava dostojanstvo države i ostavlja prostor za opravdane političke i ekonomske sankcije.
“Odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama nije stvar trenutne koristi – to je temelj dugoročne stabilnosti i međunarodnog ugleda Bosne i Hercegovine”, istakli su iz BOSS stranke.
SAD najviše uvozi oružje iz BiH: Nakon carina pitanje je koliko dugo još
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u prvih šest mjeseci 2024. godine, ukupna robna razmjena BiH iznosila je 22,01 milijardu KM.
Izvoz: 7,96 milijardi KM
Uvoz: 14,05 milijardi KM
Deficit: 6,09 milijardi KM
Najveći izvozni artikli:
Izolirana žica i kablovi – 353,8 mil. KM
Električna energija – 289,3 mil. KM
Čelične konstrukcije – 270,1 mil. KM
Sjedala i dijelovi – 267,9 mil. KM
Najvažnija izvozna tržišta:
Hrvatska – 1,28 milijardi KM
Njemačka – 1,27 milijardi KM
Srbija – 826,7 mil. KM
Austrija, Slovenija, Italija – između 650 i 800 mil. KM
Izvoz u EU čini 74% ukupnog izvoza, ali je zabilježen pad od 7,3% u odnosu na 2023. godinu. Izvoz u CEFTA zemlje pao je čak 21,6%.
