(Bosanski.info) – Ratovi u Iranu i Ukrajini i vremenski fenomen El Niño stvaraju “savršenu oluju” visokih troškova i slabijeg uroda koji su svijet doveli na prag novog vala poskupljenja hrane, upozorava glavni ekonomista agencije UN-a FAO Maximo Torero.
Cijene hrane bile su glavni motor vala inflacije širom svijeta u 2022. godini, no ove su godine zasad još relativno stabilne, napominje Reuters.
U nekim dijelovima svijeta čak su donekle zakočile rast potrošačkih cijena koji su podstakli visoki troškovi energije.
Vjerovatno je ipak posrijedi tek zatišje pred buru, budući da veće cijene nafte, nedostatak isporuka umjetnih gnojiva iz regije uz Perzijski zaljev, nestašica dizela u pojedinim dijelovima svijeta i ekstremni vremenski uslovi povećavaju troškove proizvodnje hrane.
U konačnici će se to preliti i na potrošačke cijene, makar sa zakašnjenjem, dodaje Reuters.
– Očekujem da će cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda sada početi izrazitije rasti… i da će do kraja godine početi rasti (i) cijene hrane. U idućoj godini zacijelo će porasti još snažnije – rekao je Torero.
Prijenos cijena s osnovnih poljoprivrednih proizvoda na konačni prehrambeni proizvod traje otprilike tri do šest mjeseci, objašnjava ekonomista FAO-a.
Iako su cijene pojedinih osnovnih prehrambenih proizvoda, poput pšenice, kukuruza i riže, proteklih mjeseci porasle, većinom i dalje odražavaju relativno dobru žetvu, a ne izgledne poteškoće u nadolazećoj godini.
– Hormuški moreuz je problem koji utječe na sve ulazne elemente za osnovne poljoprivredne proizvode i poljoprivredne sisteme – navodi Torero.
Nafta se upotrebljava u pakovanju, preradi i prijevozu, a prirodni je plin sirovina u proizvodnji umjetnih gnojiva, podsjeća.
Istovremeno je šteta koju su ukrajinski napadi nanijeli ruskoj naftno-plinskoj infrastrukturi zakočila izvoz dizela i prirodnog plina, važnih ulaznih stavki za proizvodnju hrane.
Budući da se cijene tih sirovina određuju na globalnom tržištu, to donosi poteškoće cijelom svijetu, iako bogatije zemlje imaju više novca za zaštitu proizvođača.
– O tome se govori u Evropi, SAD-u, Brazilu i Aziji – kaže Torero, dodajući da slaba zarada utječe na odluke poljoprivrednika o sjetvi.
SAD mogu domaćom proizvodnjom pokriti potrebe za većinom ključnih stavki za poljoprivredu, ali poljoprivrednici koji uzgajaju devet osnovnih poljoprivrednih proizvoda mogli bi ipak iduće godine ubilježiti gubitak od 32 milijarde dolara ako im savezna država ne priskoči u pomoć, objavilo je udruženje poljoprivrednika American Farm Bureau Federation.
Svaka analizirana kultura ostat će ispod praga profitabilnosti u 2027. godini, procijenili su u udruženju, računajući profitabilnost po hektaru nasada.
Svjetska sjetva pšenice i kukuruza već je umanjena u prva tri mjeseca rata u Iranu, a neki američki proizvođači okrenuli su se uzgoju soje jer zahtijeva manje umjetnih gnojiva.
U Australiji, koja spada u grupu najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, žetva ozimih kultura trebala bi biti za 21 posto manja, djelimično zbog značajno viših cijena goriva i umjetnih gnojiva te zbog neizvjesne dostupnosti ključnih sirovina i goriva.
Dodatne probleme donosi i ovogodišnji El Niño, koji bi prema prognozama trebao biti iznimno snažan i značajno izmijeniti obrasce padavina. To bi, pak, moglo utjecati na cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda i izazvati akutnu nesigurnost u opskrbi hranom za desetine miliona ljudi.
Tako monsun u Indiji već kasni i količina padavina od početka avgusta manja je od prosjeka, što bi moglo smanjiti proizvodnju riže i utjecati na cijene širom svijeta.
