Izmjene koje RS ne prihvata i dalje dio dokumenta
Iako je nacrt Reformske agende nedavno usvojen na sjednici Vijeća ministara BiH, suštinski sadržaj dokumenta ostaje gotovo nepromijenjen u odnosu na verziju koja je ranije izazvala blokadu.
Dio mjera zbog kojih su premijeri četiri kantona (ZDK, TK, SBK i USK) prošle godine uskratili podršku i dalje je prisutan.
Kako je potvrđeno, vlastima Republike Srpske i dalje smetaju odredbe koje se tiču provođenja odluka Ustavnog suda BiH, popune sudijskog kadra iz RS-a u toj instituciji, te prijedlog za ukidanje entitetskog veta unutar Vijeća za državnu pomoć.
Ipak, Vijeće ministara ostavilo je sebi manevarski prostor. Nacrt Reformske agende, kako su zaključili, ostaje predmet konsultacija sa nižim nivoima vlasti u narednih 45 dana, nakon čega bi se mogao naći pred ministrima na konačnom odlučivanju.
No, očekivanja da će vlasti manjeg bh. entiteta u tom roku pristati na sporne mjere su vrlo niska. Ukoliko se to ne desi, BiH bi se već sredinom augusta mogla vratiti na poznatu tačku zastoja: ili poslati dokument bez ključnih mjera koje je Evropska komisija već odbila, ili ga dostaviti s komentarima, što je Brisel također ranije odbacio.
U tom kontekstu pažnju je privukla izjava Marte Kos, komesarke EU za proširenje, koja je odmah nakon usvajanja nacrta uputila pozitivnu poruku. Iako nije bilo jasno šta je zapravo usvojeno, njena reakcija se čita kao signal da bi EU mogla progledati kroz prste i ovaj put.
S obzirom na dosadašnju praksu EU da bude fleksibilna kada je politički interes u pitanju, postoji mogućnost da dokument – čak i u nepotpunoj verziji – bude prihvaćen nakon dodatnih pregovora. Tako bi, uz godinu dana kašnjenja, Bosna i Hercegovina ipak mogla stići do sredstava iz Plana rasta, ali bez ispunjavanja svih prvobitno postavljenih uslova.
