Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) objavio je zabrinjavajuće rezultate globalne ankete o plodnosti: svaka peta osoba izjavila je da nema ili neće imati željeni broj djece. Razlozi su brojni, ali na vrhu liste nalaze se visoki troškovi roditeljstva i nedostatak odgovarajućeg partnera.
Anketa je provedena među 14.000 ljudi u 14 zemalja koje zajedno čine trećinu svjetske populacije, uključujući zemlje s visokim i niskim prihodima, te onima s različitim stopama nataliteta – od Južne Koreje do Nigerije. U prosjeku, 39% ispitanika navelo je da ih financijski razlozi sprječavaju da imaju više djece – najviše u Južnoj Koreji (58%), najmanje u Švedskoj (19%). Neplodnost je kao prepreku navelo tek 12% ispitanika.
„Većina želi dvoje ili više djece, ali mnogi se osjećaju nesposobnima ostvariti tu želju. I to je prava kriza,“ upozorava dr. Natalia Kanem, izvršna direktorica UNFPA-e.
Bosna i Hercegovina, iako nije bila među anketiranim zemljama, pokazuje alarmantne trendove. Demograf Stevo Pašalić, analizirajući službene statistike, izračunao je da je BiH od 1991. do 2023. izgubila gotovo 1,5 miliona stanovnika – više od trećine populacije. Procjena iz 2023. godine govori o samo 2,9 miliona stanovnika, iako je i taj broj vjerovatno optimističan s obzirom na iseljavanje i metodologiju popisa iz 2013, javlja Včernji list.
Problem je složen: pored iseljavanja, ključni uzroci su niska stopa nataliteta, ekonomska nesigurnost, nedostatak sistemske podrške porodicama, ali i demografsko starenje.
U Federaciji BiH, negativan prirodni prirast prisutan je u svim kantonima osim Zapadnohercegovačkog, gdje su demografske mjere – uglavnom u vidu finansijskih olakšica i pomoći – dale određene rezultate.
Podaci ukazuju na izražen proces starenja: udio djece (0–14 godina) pao je sa 23,5% (1991.) na 15,4% (2013.), dok je broj starih (65+) stalno rastao – indeks starosti 1991. bio je 54,4, a do 2023. porastao je na gotovo 150. Prosječna starost stanovnika povećana je s 34 godine (1991.) na čak 39,5 (2013.), a vjerovatno prelazi 42 godine danas.
Usporedba najmlađih (0–4 godine: 4,93%) i najstarijih (75+ godina: 5,89%) pokazuje da u BiH ima više onih u dubokoj starosti nego djece predškolskog uzrasta – što je jasan signal duboke demografske krize.
