Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu objavio je informacije o predmetu i apelaciji predatoj od strane bivšeg premijera Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića i bivšeg direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, protiv Bosne i Hercegovine.
Kako su naveli u dokumentaciji, zahtjevi oba apelanta se odnose na krivične postupke u kojima su proglašeni krivima za krivična djela korupcije i osuđeni na pet i šest godina zatvora. Vrijedi pomenuti da je ESLJP ovdje načinio grešku u dokumentu jer je Novalić pravosnažno optužen na četiri godine zatvora, prenosi Radiosarajevo.
“U relevantno vrijeme, 2020. godine, prvi podnosilac zahtjeva bio je na čelu Federalne uprave civilne zaštite, a drugi podnosilac zahtjeva premijer Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 14. novembra 2024. godine Ustavni sud je djelimično presudio u korist podnosilaca zahtjeva i utvrdio da je prekršen princip pretpostavke nevinosti u vezi s izjavama koje je dalo nekoliko javnih službenika tokom krivičnog postupka. Nadalje, odbacio je kao neosnovane njihove preostale žalbe”, piše u predmetnom dokumentu.
Novalić i Solak su se Europskom sudu za ljudska prava žalili na opću pravičnost krivičnog postupka protiv njih, te su se pozvali na član 6. stav 1. Konvencije, dok se prvi podnosilac zahtjeva u tom smislu poziva i na član 6. stav 3.
“Nadalje se žale da Ustavni sud nije uzeo u obzir sve javne izjave date u vezi s njihovim krivičnim postupkom, a koje su prekršile princip pretpostavke nevinosti, zagarantovan članom 6. stav 2. Konvencije. Konačno, drugi podnosilac zahtjeva se žali da je proglašen krivim za djelo koje u vrijeme počinjenja nije predstavljalo krivično djelo, što je kršenje člana 7. Konvencije”, navodi se.
U dokumentu se navodi i da Europski sud za ljudska prava traži očitovanje apelanata po sljedećim tačkama:
1. Jesu li podnosioci zahtjeva imali pravično saslušanje prilikom odlučivanja o krivičnim optužbama protiv njih, u skladu s članom 6.1 i 3 Konvencije?
2. Mogu li se podnosioci zahtjeva i dalje smatrati žrtvama kršenja principa pretpostavke nevinosti, zagarantovanog članom 6.2 Konvencije, s obzirom na nalaze Ustavnog suda u njegovoj odluci od 14. novembra 2024. godine? Ako je tako, da li je došlo do kršenja ove odredbe Konvencije?
3. Da li je djelo za koje je drugi podnosilac zahtjeva osuđen predstavljalo krivično djelo prema nacionalnom zakonu u vrijeme kada je počinjeno, kako je predviđeno članom 7. Konvencije?
Podsjećamo, 2023. godine, premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i direktor ‘Srebrene maline’ Fikret Hodžić proglašeni su krivima na suđenju za aferu respiratori.
Prvostepenom presudom Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na šest godina, dok su Fikret Hodžić i Jelka Milićević je oslobođeni optužbi.
