Dok međunarodna zajednica upozorava, Milorad Dodik nastavlja s destabilizirajućim manevrima koji sve više liče na institucionalnu secesiju
Dok se Bosna i Hercegovina bori s ekonomskim izazovima, iseljavanjem stanovništva i institucionalnom stagnacijom, Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, ponovo je pokrenuo opasnu igru s državnim poretkom.
Umjesto odgovora na prvostepenu presudu kojom je osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, Dodik je krenuo u političku i pravnu ofanzivu – najavljujući donošenje novog entitetskog ustava, zakone o zabrani rada državnih institucija na teritoriji RS-a i otvoreno zagovarajući “mirni razlaz”.
Njegove poruke i potezi u proteklih petnaestak dana nisu samo političke izjave – riječ je o ozbiljnom institucionalnom manevru koji ima potencijal da u potpunosti naruši ustavno-pravni okvir BiH. I dok dio javnosti sve ovo i dalje posmatra kao dnevno-političku retoriku, analiza koraka koje Dodik poduzima otkriva dublju i opasniju dinamiku.
Prvostepena presuda – početak novog udara
Presuda Suda BiH kojom je Dodik osuđen zbog ignorisanja odluka visokog predstavnika bila je okidač za njegovu radikalizaciju. Umjesto pravne argumentacije, Dodik je odgovorio političkom ofanzivom, predstavljajući se kao meta političkog progona i koristeći presudu kao sredstvo za dodatnu mobilizaciju podrške unutar RS-a.
Ustav RS-a kao instrument secesije
Najava donošenja novog entitetskog ustava nije bezazlena poruka. Riječ je o pokušaju institucionalnog otklona od države BiH, kroz izgradnju pravnog okvira koji bi mogao poslužiti kao osnova za kasniju secesiju. Takav potez direktno krši Ustav BiH i predstavlja opasan presedan.
Zakon o zabrani rada SIPA-e i pravosudnih institucija
Potez kojim se pokušava zabraniti djelovanje SIPA-e, Suda BiH i Tužilaštva na teritoriji RS-a jeste klasičan udar na državni suverenitet. Njime se entitet postavlja iznad države, čime se jasno šalje poruka – BiH u ovom entitetu više nije dobrodošla.
Priča o “mirnom razlazu” – stari narativ, novi okvir
Retorika o “mirnom razlazu” više nije samo prazna priča. U kontekstu najavljenih zakona i ustavnih promjena, ona postaje konkretan politički projekat. Dodik ne krije namjeru – cilj je postepeno pravno udaljavanje RS-a od države BiH, pod krinkom “zaštite entitetskih nadležnosti”.
Nepoštivanje institucija – otvoreno negiranje države
Ignorisanje sudskih presuda i odluka OHR-a prelazi granicu političkog neslaganja i ulazi u zonu sistemskog negiranja države. Poruka koja se šalje jeste da zakoni vrijede samo dok odgovaraju političkoj eliti u Banjoj Luci – sve ostalo je neprihvatljivo.
Šutnja partnera i podijeljena međunarodna reakcija
Dok međunarodna zajednica izražava zabrinutost, domaća politička scena većinom šuti. Koalicioni partneri na državnom nivou se ne oglašavaju ili reaguju mlako, što Dodiku dodatno otvara prostor za djelovanje. Bez jasne unutrašnje linije otpora, entitetski nacionalizam prerasta u državni problem.
Zaključak
Dodikove posljednje političke inicijative nisu samo pokazatelj političkog avanturizma – one su prijetnja samim temeljima BiH.
Dok domaće institucije spavaju, a međunarodna zajednica izdaje saopćenja bez konkretnih poteza, država se suočava s najopasnijim izazovom od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Pitanje je hoće li reakcija doći prekasno.
