Šta će to predstavljati za bh. tržište, kako suzbiti sivu ekonomiju i spriječiti prevare

Federalno ministarstvo trgovine radi na donošenju zakona o e-trgovini koji treba potpuno da regulira tržište koje je u razvoju, ali i da spriječi sivu ekonomiju. Podaci Ministarstva pokazuju da zbog crnog tržišta u e-trgovini država gubi više od 200 miliona KM godišnje.

Ministar Amir Hasičević je pojasnio šta podrazumijeva ovaj zakon, a i koji su ciljevi koje ovaj zakon želi da postigne kada je u pitanju bh. tržište.

– Zakon o e-trgovini reguliše kompletnu oblast, od registracije, načina trgovanja. Ima tri osnovna cilja. Prvi je da spriječi sivu ekonomiju, odnosno ovu današnju prodaju koja nije nigdje registrovana i koja državi nosi otprilike 300 miliona KM samo poreza.

Drugi važan cilj zakona o e-trgovini je da omogući zaštitu potrošača pošto trenutno imamo razne platforme koje trguju na području Federacije, a da trgovci ne mogu ostvariti svoja osnovna prava iz Zakona o zaštiti potrošača. Treći cilj je da zakon o e-trgovini omogući bolju konkurentnost, posebno malim, srednjim preduzećima u oblasti Federacije – kazao je ministar.

Hasičević je istakao da zajedno s preduzećima, u okviru strategije, zajednički žele da naprave bh. elektronsku platformu koja bi omogućila malim i srednjim preduzećima da putem platforme, koju bi kontrolisalo i finansiralo ministarstvo, lakše prodaju svoju robu.

Najviše žalbi koje stižu u Odsjek za zaštitu potrošača Federalnog ministarstva trgovine upravo se odnosi na kupovinu putem interneta.

– Najčešće žalbe dolaze kod tehničko-složenih proizvoda, tako to Zakon o zaštiti potrošača govori. Radi se o elektronskim kućanskim aparatima, imali smo puno za obuću ako govorimo konkretno o proizvodima. Ljudi ne znaju na koji način mogu ostvariti pravo, šta za reklamaciju, šta za rezervne dijelove, šta kada bi dobio robu koja nije u skladu sa opisu kakav je bio na stranici. Onda kada probaju da dođu do identiteta, ne mogu, zato je zakon sveobuhvatan i skoro 70 drugih zakonskih i podzakonskih akata treba skenirati i promijeniti. 

Moramo proći i oblast poštanskog saobraćaja s obzirom na to da inspektori i kontrolni organi ne mogu dobiti podatke o tome ko je primalac novca, odnosno ko je poslao paket, kako bi došli do počinioca prekršaja – rekao je Hasičević.

Kada je riječ o prevarama, ministar ističe da su meta većinom starije generacije, penzioneri, koji se tehnološki ne snalaze dobro.

Online ili e-tržište predstavlja digitalizirani kanal kupoprodaje, čiji je pimarni cilj zadovoljiti potrebe kupaca na specifičan način koji se razlikuje od tradicionalnih kanala trgovine. Ova vrsta digitalizacije koristi internet za ponudu, komunikaciju i transakciju.

Razlike između online i tradicionalnih načina trgovine kao i veća kompleksnost ogledaju se, između ostalog, u načinima kontrole koje poznaje tradicionalna trgovina. Tu je prevashodno fokus na kontrole prava potrošača i zakonskih obaveza prema državi, ali i kontrola kvalitete proizvoda ili usluga koje se nude.

Pitali smo i Asocijaciju za internet i trgovinu “eComm” u BiH da li je moguće u potpunosti regulisati e-tržište i staviti pod kontrolu.

– Uz kvalitetne zakone i prateće procese kontrole i inspekcije moguće je postići i značajniji stepen kontrole prava potrošača i legalnosti trgovine, za što su nam najbolji pokazatelj zapadne zemlje. Potpuna regulacija e-tržišta moguća je samo u teoriji jer praksa uvijek nosi svoje izazove, te je shodno tome dovoljno kontinuirano i postepeno unositi promjene, koje će u praksi davati pokazati svoje rezultate – kaže nam Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u BiH.

Kada je riječ o prevarama putem interneta te da li je moguće da ih jedan zakon u potpunosti spriječi, iz Asocijacije kažu da zakoni u pravilu uvijek kasne za stanjem na tržištu.

– To je globalno pravilo, ne nešto što je samo našem tržištu svojstveno. U vrijeme ubrzanog razvoja tehnologija, kreiranje i usvajanje zakona ide dosta sporije. Shodno tome, fokus treba prebaciti na prevenciju i edukaciju korisnika u cilju sprečavanja što većeg broja mogućih prevara putem interneta. Najveći broj prevara dešava se na sličan način, u smislu prikupljanja ličnih ili kartičnih podataka, a sve češće i kroz prodaju artikala niže kvalitete – odvora Marić.

Pitali smo ih i koji je nabolji i najefikasniji način da bi se regulisalo e-tržište.

– Više je faktora koji mogu utjecati na regulisanje online tržišta. Zakoni i organi koji bi se bavili kontrolom igraju svakako važnu ulogu. Druga strana, koja se rjeđe spominje, jesu i sami trgovci koji kroz udruživanje mogu utjecati na podizanje svijesti i usmjeravanje kupaca na bitne teme e-trgovine.

Asocijacija za internet trgovanje “eComm” u Bosni i Hercegovini se kroz svoje aktivnosti trudi dati trgovcima, ali i kupcima organizirano usmjerenje ka postizanju viših standarda regulacije e-tržišta. Tako veći broj etabliranih e-trgovaca na jednom tržištu dovodi do smanjenja sive ekonomije, kupci tada češće biraju ponude renomiranih trgovaca zbog konkurentnih cijena, širine ponude, garancija i podrške korisnika – zaključuje Jasmin Marić.