Slučaj jablaničkog kamenoloma pokrenuo pitanje sličnih širom BiH

Kamenolom iznad Donje Jablanice, samo 500 metara udaljen od naselja, sručio se na selo i odnio više od 15 života. Jaka kiša prouzrokovala je njegovo obrušavanje, a cijela situacija otvorila je pitanje odgovornosti i uticaj ljudskog faktora na tragediju. Dokumentacija Ministarstva privrede HNK vezana za kompaniju, koja je vršila kopanja je dostavljena Vladi HNK, a Tužilaštvo HNK formiralo je predmet u ovom slučaju. Slučaj jablaničkog kamenoloma pokrenuo je pitanje sličnih kamenoloma širom BiH, navodi BHRT.

Ministarstvo privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona povuklo je iz svog arhiva dokumentaciju preduzeća Sani d.o.o. Jablanica u vezi sa tragedijom u Donjoj Jablanici. Iz dokumentacije je vidljivo, kažu iz Vlade HNK, da je ovo preduzeće registrovano za rezanje, oblikovanje i obradu kamena. Preduzeće je više puta tražilo koncesiju za eksploatisanje kamena na području Donje Jablanice što nikad nisu dobili. Inspekcijski nadzor posljednji put je izvršen 2021. godine.

-Inspekcijski nadzor ovog društva obavljen je 2021 godine a u zapisniku o zatečenom stanju stoji sljedeće: nema prisutnog ljudstva niti strojeva i nema vidljivih znakova izvođenja radova, primjetno je nisko i srednje raslinje što upućuje da nije bilo aktovnosti od zadnjeg nadzora odnosno nisu se izvodili radovi – kaže Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNK.

Da li je obavljen inspekcijski nadzor nakon 2021. novinari BHRT-a su pitali kantonalnu inspekciju. Odgovora nema. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet u slučaju kamenoloma iznad Donje Jablanice. Dokumentacija iz arhiva bit će dostupna istražnim organima ukoliko je zatraže.

-Pripadnici MUP-a HNK pod nadzorom Tužiteljstva HNK poduzimaju radnje provjera navoda i informacija s ciljem utvrđivanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragedija s posebnim akcentom na eventualnu odgovornost i ulogu ljudskog faktora naročito na poslovanje i aktivnosti kamenoloma koji se nalazi na nastradalom području – kaže Ana Rajič iz Tužilaštva HNK.

U priču o krivičnoj odgovornosti od dana nesreće uključili su se kantonalni i entitetski vrh. Nadležni, kao i stručnjaci traže ispitivanje svih okolnosti pod kojima je kamenolom djelovao na tom prostoru.

-Od 2001. godine je firma registrovana i tražila je nekoliko puta koncesiju i koncesiju nikad nije dobila. Ja sam odmah prvi dan razgovarao tu i sa mještanima i oni su govorili da je radio, drugi dan da nije radio, povremeno je sigurno od 2001. do 2021. i radio, tako da u svakom slučaju, to smo prvi dan rekli da sve nadležne službe sagledaju i da ako postoji nečija krivična odgovornost da se pozove na odgovornost – rekao je federalni premijer Nermin Nikšić.

-Da provjere kroz prostorni plan da li je on uopšte tu bio predviđen, kad ga je neko ucrtao, da li je došlo do promjene urbanističke saglasnosti i sad je veliko političko pitanje da li će se to istjerati do kraja – kaže Dalibor Balijan, profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

Slučaj iz Jablanice podsjetio je na obrušavanje kamenoloma u Mostarskoj bijeloj, koji takođe nije imao dozvolu, u aprilu ove godine i na borbu mještana sela Kuti pored Mostara protiv otvaranja kamenoloma u njihovom selu. Pitanje koje se postavlja nakon svega glasi, da li je vrijeme da se počne uvažavati glas struke?

-Šta je urađeno da se ovakve stvari ne dese? Imali smo poplave 2014. i ništa nismo naučili. Nešto malo novca je upumpano u pojedine jedinice Civilne zaštite, međutim mi sistema koji bi štito ljude nemamo – kaže Anes Podić, predsjednik Udruženja Eko akcija.

-Niko i ne pita kako mogu izdavati dozvole i ugrožavat ljude koji će ući tamo da rade, već su bili ušli tamo da rade i ništa im nisu smetale table da je minirano, neko je sklonio te table i nastavio radit – kaže Aner Omanović iz Neformalne grupe građana Kuti.

Dok traje ispitivanje odgovornosti i okolnosti koje su dovele do tragedije sa fatalnim ishodom, mještani Jablanice i okolnih sela sa zebnjom prate vremensku prognozu jer je jaka kiša najavljena narednih nekoliko dana.