Sve su manji izgledi da će građani BiH na naredne opšte izbore, koji bi trebalo da budu zakazani za oktobar naredne godine, izaći tako što će glasati pomoću novih tehnologija.
Napomene radi, zbog sumnji u velike izborne prevare i regularnost izbornog procesa, Centralna izborna komisija BiH, Delegacija EU u Sarajevu i bivši USAID, uz podršku Ambasade SAD, u odvojenim studijama i analizama zaključili su da bi bilo potrebno uključiti skenere glasačkih listića radi sigurnosti u brojanje glasova i skenere otiska prsta radi sprečavanja pojave “fantomskih glasača”.
Većina političkih partija se, barem formalno, usaglasila da su ove tehnologije potrebne i CIK BiH je sproveo studiju šta je potrebno nabaviti i koliko bi sve koštalo. U studiji su naveli i rokove koje bi trebalo ispoštovati ako se želi da naredni izbori budu sprovedeni uz nove tehnologije.
Prema rokovima koje je CIK naveo, sredstva je trebalo osigurati još u aprilu, a nacrt tenderske dokumentacije završiti do kraja maja. Nijedan od ovih procesa nije ni započeo, a kamoli da se završio.
U CIK-u nam je rečeno da su rokovi namjerno postavljeni malo ambiciozno i da omogućavaju određenu fleksibilnost, ali da bismo vrlo brzo mogli doći u situaciju da ni teoretski neće biti vremena da se nove tehnologije uvedu.
CIK, dalje, navodi da bi najkasnije do kraja ovog mjeseca konkurs trebalo da bude raspisan, a obavještenje o dodjeli tendera objavljeno najkasnije u septembru.
Čak i teoretski, kada bi se bh. političari uozbiljili i sutra počeli da rade punom snagom na sprovođenju ovog projekta, teško bi bilo očekivati da bi ugovor o nabavci novih tehnologija mogao biti sproveden do kraja godine, imajući u vidu postupke ocjena pristiglih ponuda, žalbi i drugih procedura.
Ovo je posebno važno iz razloga što je CIK BiH ocijenio da bi nabavka ovih tehnologija koštala nešto više od 110 miliona maraka, što je, kako su istražile “Nezavisne”, dvostruko više od iznosa koje su plaćale neke druge zemlje koje su uvodile ove tehnologije.
To znači da bi, vjerovatno, u procesu pregovora s dobavljačima, kao što su to uradile druge zemlje, trebalo dogovoriti rabate na nabavku opreme, kao i uključivanje cijene pratećih materijala i obuka u cijenu opreme, kao što su, na primjer, uradile vlasti Filipina, koje su takođe nedavno uvodile ove tehnologije.
Kao što smo tada pisali, prema podacima “Miru Systems Co. Ltd”, koja se bavi proizvodnjom i održavanjem uređaja za skeniranje glasačkih listića, uvođenje skenera na izborima na Filipinima ove godine koštaće oko 314 miliona dolara.
U ovu cijenu su, kako je navedeno u ugovoru, uključene nabavke 110.000 skenera za skeniranje glasačkih listića, kompletan sistem za skladištenje i obradu glasačkih listića, softveri, obuka, printanje glasačkih listića i druge potrebe vezane za ove uređaje.
S obzirom na to da Filipini imaju oko 115 miliona stanovnika, dolazi se do ukupne cijene od oko 2,7 dolara po stanovniku.
Prema podacima Filipinske novinske agencije, ukupna cijena izbora na Filipinima iznosi 630 miliona dolara, odnosno 5,5 dolara po stanovniku. Na Filipinima nisu korišteni sistemi za biometrijsku identifikaciju glasača.
U Nigeriji na izborima 2023. godine su uvedeni biometrijski skeneri, slične kakve planira da nabavi i BiH. Izbori su, prema podacima publikacije “Premium Times Nigeria”, koštali oko 3,2 dolara po stanovniku, odnosno 772 miliona dolara, a u sklopu sistema za biometrijsko identifikovanje glasača, uključen je i sistem za digitalni prenos podataka sa glasačkih mjesta u centralnu bazu.
Prema podacima nigerijske izborne komisije, jedan uređaj za identifikaciju glasača koštao je 1.100 dolara, a u zemlji je implementirano oko 200.000 uređaja, odnosno ukupno su koštali dolar po stanovniku.
Ako bi se ista cijena prenijela na BiH, glasanje putem skeniranja glasačkih listića koštalo bi ukupno oko 18 miliona dolara, ili oko 35 miliona maraka. Ako bi se još primijenio i nigerijski model biometrijskog skeniranja glasačkih listića i digitalni prenos podataka ručno prebrojanih listića u centralne baze, nabavka biometrijskih skenera koštala bi BiH oko šest miliona maraka.
Ovo je važno navesti zato što bi BiH, da ozbiljno namjerava nabaviti nove tehnologije, već trebalo da sprovodi ozbiljnu analizu studije CIK-a i provede javnu debatu o modelu koji bi BiH mogla primijeniti, uz postizanje maksimalno povoljne cijene.
Iz svega navedenog može se zaključiti da ne postoji iskrena namjera da se nove tehnologije uvedu, te je sve izglednije da ćemo na izbore i naredni put izaći uz značajnu mogućnost izbornih manipulacija i prevara.
