Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo je na osnovu Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije utvrdio sukob interesa u predmetu predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, Faruka Kapidžića, koji istovremeno obnaša dvije javne funkcije – poslanik je u Skupštini Kantona Sarajevo i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Ministarstvo pravde BiH, u kontekstu ovog predmeta, navelo je da se članovi Komisije smatraju nosiocima javne funkcije, budući da ih je imenovalo Predsjedništvo BiH, te da se na njih primjenjuje Zakon o sprečavanju sukoba interesa, saopšteno je i SDP-a.
– Uz puno povjerenje u pravni poredak BiH, nećemo se osvrtati na pravna tumačenja gospodina Kapidžića u vezi sa mišljanjima spomenutih institucija.
Nećemo se osvrtati niti na poznata “blefiranja” Faruka Kapidžića o njegovoj navodnoj ulozi “branitelja grada od građevinske mafije”, jer tu ulogu najbolje demantuje njegova podrška načelnicima iz SDA koji su osumnjičeni, ili su čak u pritvoru, upravo zbog nezakonite gradnje.
Smatramo da je u ovom trenutku značajnije osvrnuti se na tešku situaciju u kojoj se trenutno nalazi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Saglasni smo sa članom Komisije Kapidžićem koji u intervjuima često kaže da je Komisija pandan Predsjedništvu BiH, odnosno da je ona predsjedništvo za kulturno-istorijsko naslijeđe, te i u tom kontekstu smatramo da član Komisije ne može istovremeno biti dio kantonalne zakonodavne vlasti, kao što to, naravno, nisu ni ekscelencije Bećirović, Komšić i Cvijanović, kao uostalom ni Ošap Gaćanović i Mikulić, Kapidžićeve kolege iz Komisije.
Zamislimo da je kojim slučajem Predsjedništvo BiH uređeno po principu po kojem je bila uređena Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH od svog osnivanja do 25. Maja 2016. god., kada je “pod pokroviteljstvom” tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića, smijenjen dotadašnji saziv Komisije u sastavu: Amra Hadžimuhamedović (Bošnjakinja), Ljiljana Ševo (Srpkinja), Dubravko Lovrenović (Hrvat), Zeynep Ahunbay (Republika Turska) i Martin Cherry (Velika Britanija), uz odluku kojom se imenuje novi saziv bez stranih članova (prvi put nakon osnivanja Komisije, 2002.god.)
Blokade od strane predstavnika jednog naroda nisu bile moguće, jer su odluke usvajane sa najmanje 4 od 5 glasova članova Komisije. Do ovih izmjena nije bilo blokada i Komisija je odlično funkcionisala te nadzirala obnovu ogromnog broja nacionalnih spomenika širom Bosne i Hercegovine.
Nije beznačajno podsjetiti i na činjenicu da svjetski cijenjeni strani stručnjaci u Komisiji nisu bili honorirani iz budžeta BiH, već je dr. Zeynep plaćala Republika Turska, dok je prof. Cherry radio volonterski.
Ubrzo je vanposlovnički izmjenjen poslovnik po kojem je Komisija radila do tada i uvedeno je odlučivanje isključivo konsenzusom 3 člana. Ovakvim odlukama, najprije Predsjedništva BiH u sastavu: Bakir Izetbegović (Bošnjak), Dragan Čović (Hrvat) i Mladen ivanić (Srbin), a zatim i novoizabranog saziva Komisije u sastavu: Amir Pašić (Bošnjak), Radoje Vidović (Hrvat) i Goran Milojević (Srbin) prekršeni su Aneks VIII Dejtonskog sporazuma i Poslovnik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Predsjedništvo BiH, pod predsjedavanjem Bakira Izetbegovića, tada se oglušilo o upozorenja iz Kluba zastupnika SDP-a BiH u Parlamentu BiH, te ambasadora 5 zemalja iz Vijeća za implementaciju mira: Njemačke, Turske, Italije, Velike Britanije i SAD-a.
Danas imamo potpunu blokadu rada Komisije za očuvanje spomenika BiH, koje dolaze prije svega od predstavnice iz Republike Srpske, što su direktne posljedice Izetbegovićevog antibosanskog djelovanja iz 2016.god. Građanima KS poznata trakavica u vezi sa izborom lokacije za spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću, ili problemi na koje nailaze načelnici općina Centar i Stari Grad u saradnji sa Komisijom kada realizuju neki infrastrukturni projekat u obuhvatu Historijskog urbanog krajolika možda i najbolje oslikavaju posljedice pogrešnih odluka na koje smo ovim putem podsjetili.
Još uvijek očekujemo da Visoki predstavnik u BiH, u skladu sa svojim mandatom baštinika Dejtonskog sporazuma, ispravi spomenutu antidejtonsku odluku iz 2016.god., a od institucija BiH, uključujući i Predsjedništvo BiH, da postupe u skladu sa pozitivnim zakonodavstvom i mišljenjem Ureda za borbu protiv korupcije KS, odnosno Ministarstva pravde BiH, kada je u pitanju predmet Kapidžić, zaključeno je u saopštenju SDP-a.
