Proljeće je vrijeme kada mnogi građani Bosne i Hercegovine, posebno u manjim sredinama, kreću s pripremom vlastitih bašti. Tradicija sijanja povrća i rada u vrtu održala se kao važan oblik uštede u kućnom budžetu, ali i način zdravijeg života. Međutim, sudeći po ovogodišnjim cijenama – obraditi i posijati baštu postaje sve skuplje zadovoljstvo, piše Bosanski.info.
Za površinu od 500 kvadrata pa do maksimalno jedan dulum (1.000 m²), troškovi početne obrade zemlje i sjetve mogu dostići i do 250 KM. Najveći izdatak na početku je đubrivo, koje se ove godine kreće u rasponu do čak 100 KM, zavisno od vrste i količine.
Oranje i frezanje tla, koji su neophodni koraci u pripremi zemlje za sjetvu, koštaju dodatnih 40 do 100 KM, dok je za kupovinu sjemena povrća prosječno potrebno izdvojiti i više od 50 KM. U tu računicu ne ulazei alat, ili eventualna zaštitna sredstva, što cijenu dodatno može povećati.
Ipak, najveća “investicija” i dalje ostaje – vlastiti trud. Višesatni rad na suncu, briga o zasadima, redovno zalijevanje, okopavanje i na kraju – berba, traže strpljenje, volju i fizičku spremu.
Iako se mnogima čini da je vrt alternativa skupim pijacama i supermarketima, realnost pokazuje da ni vlastita proizvodnja više nije jeftina. Ipak, domaće povrće i zadovoljstvo plodovima vlastitog rada i dalje su neprocjenjivi razlozi zbog kojih se mnogi svake godine vraćaju motici, grabuljama i sjemenu – uprkos rastućim cijenama.
Za one koji imaju vremena i volje, bašta ostaje oaza zdravlja, ali više nije ni blizu besplatna kako je to nekad bila.
