Šain: Odluka o minimalnim primanjima u praksi teško izvodiva, posebno u privatnom sektoru

Na tematskoj sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, posvećenoj fiskalnoj reformi, jedna od ključnih tema bila je izmjena u Zakonu o porezu na dohodak. Uvođenjem izmjena u zakonu predviđa se da radni učinak radnika postane neoporeziva kategorija, a uredbom bi se definisalo da minimalna isplata svakom radniku bude 1.200 KM. Naime, iz Vlade FBiH potvrđeno je da će se u dijelu koji ne podliježe oporezivanju dodati novčane naknade zaposleniku za radni učinak, do 200 KM mjesečno. Biće neoporezive od dana početka primjene zakona do kraja 2025. godine.

“Faktički, odluka koju je donijela Vlada FBiH je jako teško u praksi izvodiva, posebno u privatnom sektoru. U javnom nekako i može. Što se tiče privatnog sektora, veoma je teško i ne znam na koji će se način iznaći ta novčana sredstva u većini pravnih lica da se ona realizira. Ona se samo u manjem broju pravnih lica može realizirati, a u većini pravnih lica ne može jer nisu izvršene odgovarajuće pripreme za takvo nešto i ne zna se kada će ona biti efektivno u cijelosti pokrivena mogućim novčanim tokovima koji postoje u pravnom licu”, kaže za Forbes profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain.

Kako funkcioniše neoporezivi radni učinak?

Prema Zakonu o radu FBiH, plata radnika sastoji se od osnovne plate i dijela za radni učinak, ukoliko je taj učinak ostvaren. Radni učinak definiše poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, općim propisima ili pravilnikom o radu. Ovaj novi neoporezivi dio do 200 KM trebao bi, prema najavama Vlade, dodatno stimulisati poslodavce da nagrađuju radni učinak radnika.

“To je zamišljeno da se realizira, ali instrumenti niti preciznost kako će se to napraviti nisu jasni, kao ni sami izvori finansiranja takvih dodatnih izdataka. To je širi problem i dokaz da nije bilo šire komunikacije između poslodavaca i Vlade FBiH i to odražava veliki problem koji se nalazi u neradu Ekonomskog i socijalnog vijeća u FBiH, tako da se donose jednostrane odluke bez konsultacije svih zainteresiranih strana u realizaciji takve odluke”, kaže za Forbes BiH profesor Željko Šain.

“Kada je riječ o radnicima u privatnom sektoru, tu je u kontekstu priče o 1.200 KM minimalnih primanja bitno spomenuti da se temelji na tri vrlo uslovna bloka. Odnosi se na topli obrok, naknadu za prevoz i radni učinak. Sve navedeno može biti dovedeno u pitanje, sve je uslovno, pa čak i radni učinak za koji se u Zakonu navodi ‘ukoliko se ostvari’. Naravno, sve to zavisi i od kolektivnih ugovora, pravilnika, posebnih propisa – odnosno svega onoga što nije prisutno u privatnom, koliko u javnom sektoru u FBiH”, pojasnio je ranije za N1 Čavalić.

Profesor Šain kaže kako postoje pretpostavke za manipulacije koje nisu dobrodošle za bilo koju stranu i da će ovakva odluka biti neodrživa i teško za kontrolisati.

“Može dovesti do prekršajnih stvari, neću reći kriminalnih djela. Jendostavno, nemamo ni materijalnu osnovu ni provedbene akte, ni iskustva, kako se sve to realizira. To je zamišljena želja koja se u praksi ne može ostvariti pogotovo da bude zadovoljna bilo koja strana i oni koji primaju tako platu i oni koji daju, a ne znaju jednostavno iz čega. Novi problem za sve u ovom obligacionom odnosu.”

Je li ovo stvarna pomoć radnicima?

Pitanje minimalne plate takođe je bilo ključno na sjednici. Ministar razvoja i poduzetništva FBiH Vojin Mijatović pojasnio je da se od 1. januara 2025. godine uvodi obavezna minimalna isplata od 1.200 KM, što znači da ni jedan poslodavac neće smjeti isplaćivati manje od ovog iznosa. To svakako ne znači da se povećava minimalna plaća u FBiH. Vlada planira uredbom definisati minimalnu isplatu radnika. Konačna odluka o iznosu uslijediće po usvajanju izmjena i dopuna Zakona o dohotku u FBiH.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić rekao je da ovo nije reforma koja će suštinski riješiti probleme radnika u FBiH. Ovaj zakon je, kako navodi, privremeni i odnosi se na neoporezivanje dijela plate do 200 KM, koji se primarno odnosi na tzv. radni učinak – kategoriju prisutniju u javnom nego u privatnom sektoru.

Vlada FBiH je navela da je predložena dopuna Zakona o porezu na dohodak hitna mjera za 2025. godinu, kojom se planira smanjiti porezno opterećenje na plate. Očekuje se da bi se kroz ovu reformu mogla podstaći produktivnost i motivacija radnika, posebno u javnom sektoru, no takvog mišljenja nisu ekonomski eksperti koji su ovakvu odluku Vlade FBiH ocijenili kao neodrživom.