Hrvatski sabor izglasao je novi Zakon o penzijskom osiguranju koji donosi niz značajnih promjena za penzionere. Najvažnija među njima je povećanje prosječne penzije – sa sadašnjih 645 na najmanje 800 eura do kraja mandata Vlade. Zakon je usvojen većinom glasova – 82 zastupnika bila su „za“, dok je 34 bilo suzdržano.
Jedna od ključnih novosti jeste uvođenje nove formule za usklađivanje penzija, u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora. To znači da će se pri usklađivanju penzija više uvažavati onaj indeks (bilo inflacija ili rast plata) koji je povoljniji za penzionere.
U skladu sa novim zakonom, penzioneri će prvi put dobiti trajni godišnji dodatak – tzv. „13. penziju“, koja će zavisiti od dužine penzionog staža. Ova mjera ima za cilj dodatno rasteretiti kućne budžete starijih građana, naročito onih s niskim primanjima.
Majkama se, umjesto dosadašnjih šest, priznaje 12 mjeseci penzijskog staža po rođenom ili usvojenom djetetu. Time će se, prema procjenama, ženske penzije povećati za oko 3 posto po djetetu.
Od 1. januara 2026. godine ukida se penalizacija za prijevremeno penzionisanje osoba koje navrše 70 godina života. Ovim potezom, penzije bi mogle rasti za prosječno 60 eura kod ove grupe građana. Također, penzionerima se omogućava rad u punom radnom vremenu uz primanje 50% penzije, a invalidnim penzionerima dozvoljeno je raditi do tri i po sata dnevno.
PZakon priznaje i doprinos roditelja njegovatelja, udomitelja i osoba koje se brinu o osobama s invaliditetom. Njima se omogućava ostvarivanje prava na 50% penzije sa navršenih 65 godina, bez gubitka statusa. Tradicionalnim i srodničkim udomiteljima koji su se ovom djelatnošću bavili duže od deset godina priznaje se dodatnih 12 mjeseci staža.
Većina odredbi novog zakona stupiće na snagu već u julu, dok će pojedine, poput ukidanja penalizacije, biti aktivne od početka 2026. godine. Ovim zakonom, hrvatska Vlada želi unaprijediti kvalitetu života starijih osoba i učiniti penzioni sistem pravednijim i održivijim.
