Vlast RS-a u stalnoj je potrazi za načinom na koji bi osobama sa crne liste SAD-a bilo omogućeno otvaranje bankovnih računa. Novi pokušaj, nakon brojnih najava, bit će na narednoj sjednici NSRS-a. Kroz formu građanske inicijative, u stvarnosti – izmjene Zakona o unutrašnjem platnom prometu. A u konačnici – moćan alat mogao bi doći u ruke entitetske Agencije za bankarstvo.
Izmjene Zakona o unutrašnjem platnom prometu, koje je predsjednik RS-a Milorad Dodik već više puta najavljivao, u entitetsku skupštinu su došle u formi građanske inicijative, koju su pokrenuli čelni ljudi preduzeća pod udarom američkih sankcija. Zakon uređuje pitanje na koji način banke mogu da ukidaju ugovore o otvaranju poslovnih i ličnih računa klijenata ili odbiju da otvore račun.
„U slučaju kada je poslovnom subjektu ili fizičkom licu onemogućeno otvaranje računa za obavljanje platnog prometa koje nije zasnovano na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, a nisu ispunjeni ni uslovi za odbijanje uspostavljanja takvog odnosa utvrđeni zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Agencija će poslovnom subjektu odnosno fizičkom licu postaviti ovlašćenu organizaciju po službenoj dužnosti.“
Drugim riječima, Agencija za bankarstvo RS-a će dobiti alat da nalože bankama da otvore račune osobama sa američke crne liste, pa je ovo već kolokvijalno nazvano „Prointerovim zakonom“.
„Na ovaj način povećava se rizik za kompletan finansijski sistem. Na ovaj način i banke povećavaju rizik da se nađu pod sankcijama ukoliko budu izvršavale ovaj zakon“, upozorava PDP-ov zastupnik Bojan Kresojević.
Tako će se banke koje budu poslovale u RS-u naći između čekića i nakovnja jer su predloženim zakonom predviđene velike kazne, a s druge strane, mogle bi ostati bez SWIFT koda, bez kog je u BiH nemoguće poslovati u unutrašnjem platnom prometu.
„Komercijalna banka posluje po zakonu. Vi možete tražiti da banka nešto uradi, ali ako je to suprotno interesima ulagača, to se neće desiti. Ja mislim da Agencija za bankarstvo ima jasno definisan uslove kontrole banaka i moraju pronaći modalitet prema kojem bi oni bilo koju banku zatvorili“, ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Skoro istovremeno stiže i informacija da je SWIFT kod tražila i Investiciono-razvojna banka RS-a, da bi mogla i ona da se bavi platnim prometom. U javnosti se već spekuliše da je riječ o svjesnom guranju u rizične vode IRB-a, koja je od samog nastanka obilježena brojnim aferama.
„IRB od početka nije vršila svoju funkciju i uglavnom je služila da se provode interesi vlasti. Njena osnovna funkcija je bilo da podržava interese i građanstvo, ali ako bi došlo do toga, ne bi bilo neko iznenađenje“, smatra Dejan Tovilović, novinar portala Capital.
Kresojević podsjeća kako su u prethodnih nekoliko mjeseci dva direktora IRB-a podnijeli ostavke: “To samo pokazuje da je IRB pod velikim pritiskom, zbog nečijih želja da bi opstao na vlasti”.
Hoće li IRB prijeći iz fondovskog stanja u komercijalnu banku, zavisi i od drugih nadležnih institucija, prvenstveno Centralne banke BiH. Za sada su dobili odobrenje entitetske Agencije za bankarstvo, što im je omogućeno Izmjenama Zakona o Investiciono-razvojnoj banci RS-a koje je usvojio entitetski parlament u julu prošle godine. Prije samo jedan dan dobili su i novog vršioca dužnosti direktora, Borisa Kneževića. On će sjesti u vruću stolicu nakon Srđana Jovanovića koji je prije skoro mjesec dana iznenađujuće podnio ostavku, javlja Federalna.ba.
