Ustavni sud Bosne i Hercegovine u četvrtak je proglasio neustavnim zakon o imunitetu što ga je ranije ove godine donijela Skupština RS-a s ciljem zaštite nositelja izvršne i zakonodavne vlasti u tom entitetu od kaznenog progona.
Zakonom usvojenim u aprilu vladajuća većina u RS-u zapravo je reagirala na sudski postupak koji je pokrenut protiv predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, optuženog za nepoštivanje odluka visokog predstavnika za BiH. Bude li osuđen, Dodiku prijeti kazna do pet godina zatvora i automatska smjena s dužnosti.
Spornim su zakonom, koji uz to ima retroaktivnu primjenu, vladajuće strukture u RS odredile da, uz predsjednika i potpredsjednike entiteta, imunitet od kaznenog progona imaju i svi članovi entitetske vlade te zastupnici u Skupštini RS.
ustavni sud bih
Fikretu Hodžiću bit će ponovoljeno suđenje! Očekuje se i njegov izlazak na slobodu?
Zakon navodi kako oni “neće biti kazneno ili građanski odgovorni za izraženo mišljenje, davanje glasa ili bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti za vrijeme trajanja mandata i nakon prestanka mandata”.
Upozorenja iz EU
Takav je zakon usvojen uprkos upozorenjima iz struktura EU da je riječ o neprihvatljivoj praksi kojom bi se umanjila sudska odgovornost političkih predstavnika, a retroaktivnom primjenom dovodi se u pitanje pravna sigurnost.
Kako se na ta upozorenja u RS nisu obazirali skupina zastupnika u Parlamentu BiH zatražila je, nakon usvajanja zakona, od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti tog akta.
Taj je sud u četvrtak utvrdio kako je zakon protuustavan jer nije sukladan Zakonu o imunitetu na državnoj razini, a slijedom toga ni Ustavu BiH.
Potvrđeno pisanje Fokusa
Ustavni sud BiH traži reakciju Tužilaštva zbog slučaja “Jahorina”
Istaknuli su kako državni zakon ne propisuje imunitet od kaznene odgovornosti za nositelje izvršne vlasti, već samo imunitet od građanske odgovornosti za ono što učine obnašajući svoju dužnost.
Ustavni sud BiH zaključio je i kako davanje imuniteta od kaznene odgovornosti nositeljima izvršne vlasti nije opravdano nikakvim javnim interesom koji bi dopuštao odstupanje od jednog od temeljnih načela vladavine prava kojima je propisana jednakost počinitelja kaznenih djela pred zakonom.
