Nacrt zakona povučen s dnevnog reda zbog nedostatka konsenzusa
Nacrt zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, koji se smatra ključnim za otvaranje pregovora s Evropskom unijom, povučen je s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH zbog nedostatka konsenzusa među ministrima.
Hilmo Vučinić, predsjednik Apelacionog odjeljenja Suda BiH, i pravni savjetnik Nedim Muminović izrazili su zabrinutost da predloženi zakon ne jača vladavinu prava, već potencijalno slabi postojeći pravosudni sistem.
U svom osvrtu, Vučinić i Muminović ističu da je Sud BiH bio minimalno uključen u izradu nacrta zakona, iako bi trebao imati ključnu ulogu u tom procesu. Podsjećaju da su prethodni pokušaji izrade zakona imali za cilj reviziju krivične nadležnosti Suda BiH i uspostavljanje Apelacionog suda, ali su zapravo težili sužavanju nadležnosti Suda BiH.
“Bitno je naglasiti, iako su međunarodne institucije davale preporuku za osnovanje zasebnog žalbenog suda, te preciziranje nadležnosti, nikada se ta pitanja nisu nametala kao obaveze, niti je to pitanje bilo uslov na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji,” navode Vučinić i Muminović.
Analizirajući 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, posebno četvrti prioritet, koji traži uspostavu pravosudnog tijela za dosljedno tumačenje prava u BiH, stručnjaci zaključuju da se ne spominje obaveza formiranja Apelacionog suda niti se dovode u pitanje trenutne nadležnosti Suda BiH.
“Kada se pažljivo analiziraju ovi prioriteti može se jasno zaključiti da se uopće ne spominje obaveza formiranja Apelacionog/Višeg suda, niti se dovode u pitanje trenutne nadležnosti Suda BiH. Međutim, predloženi nacrt(i) zakona fokusirani su na potpuno druga pitanja, pa se postavlja pitanje da li se na taj način uopće ispunjavaju postavljeni zadaci iz spomenutog prioriteta,” navodi se u osvrtu.
Stručnjaci upozoravaju da se umjesto fokusiranja na dosljednost sudske prakse, nacrti zakona bave pitanjima kao što su naziv zakona, sjedište i nadležnosti Suda BiH. Ističu da se predloženim zakonom ne formira nova pravosudna institucija, već se postojeće Apelaciono odjeljenje Suda BiH preimenuje i premješta, što stvara konfuziju u vezi s njegovim statusom.
“Formira se Apelaciono vijeće koje već postoji prema važećem zakonu o Sudu BiH (koje se zove Apelaciono odjeljenje) i isto se izmješta na drugu lokaciju. Dakle, već u samom nazivu i uvodu zakona, proizilazi kontradiktornost jer se ne govori o dvije sudske institucije. S druge strane, Apelacionom vijeću daju se određene odlike karakteristične za zasebnu instituciju (predsjednik, budžet, unutrašnja struktura itd), tako da je suštinski nejasan sam status ove drugostepene institucije,” piše u analizi.
