Milijardi iz EU nema bez reformi
Dok građani Bosne i Hercegovine svakodnevno pokušavaju sastaviti kraj s krajem, plate koje primaju ostaju daleko ispod razine potrebne za dostojanstven život. Glavni problem leži u drastičnom raskoraku između visine zarada i realnih troškova koji iz mjeseca u mjesec rastu.
U aprilu 2025. godine, sindikalna potrošačka korpa iznosila je 3.168,90 KM, a skoro polovina tog iznosa – tačnije 45 posto – troši se isključivo na prehranu. Usporedbe radi, godinu ranije korpa je bila skoro 240 maraka jeftinija, a udio troškova za hranu bio je nešto niži.
Građani Evropske unije troše u prosjeku 13,6 posto svojih primanja na ishranu, pokazuje Eurostat. Poređenje sa BiH, gdje je taj udio više nego trostruko veći, jasno oslikava dubinu jaza između evropskog standarda i bosanskohercegovačke realnosti.
I dok EU planira investirati milijardu eura kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina nije među zemljama koje bi prve mogle osjetiti te koristi. Razlog je jednostavan – reforme koje bi otvorile pristup fondovima već godinama stoje na mjestu.
U isto vrijeme, poljoprivredni sektor trpi gubitke. BiH propušta milione iz IPARD fondova, koji su namijenjeni upravo za unapređenje agrara. Za razliku od farmera u EU koji dobijaju subvencije, naši proizvođači preživljavaju u teškim uslovima bez ikakve stabilne podrške.
Bez suštinskih reformi i konkretne političke volje, BiH ostaje zemlja u kojoj ljudi ne žive – nego opstaju.
