Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović smatra da upotreba carina generalno nije dobra, te da posljednje odluke Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izazivaju neizvjesnost i haotičnost na svjetskom tržištu.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će pauzirati neke od svojih novih carina na 90 dana, a da će carine na uvoz iz Kine dodatno povećati na 125 posto. Do iznenadne promjene došlo je manje od 24 sata nakon što su stupile na snagu nove američke carine na uvoz iz više desetaka zemalja, trgovinskih partnera SAD-a. Kina je ranije najavila 84-postotne carine na uvoz iz SAD-a.
– Koristeći ove instrumente koji su već praktično postali stvar ekonomske historije, kao što su carine, Trump pokušava na neki način povratiti posebnu ulogu ili ojačati ulogu američke ekonomije u svjetskoj ekonomiji i okolnostima kineskog uspona. Kina je postala praktično druga, odnosno u nekim segmentima čak i prva ekonomija sa utjecajem na globalni ekonomski razvoj – rekla je Hadžiahmetović za Fenu.
Podsjetila je na prvi Trumpov mandat, kada je suspendovao sporazum o slobodnoj trgovini sa susjednom Kanadom i Meksikom, takozvanu NAFTA-u, da bi kasnije ponovo isposlovao neki drugi aranžman.
Kada se iz te vizure pogleda sadašnja situacija, kako je dodala Hadžiahmetović, Trump je najavio carine, a zemlje, odnosno grupacije zemalja su reagovale ili najavile neke reakcije, što može upućivati i na to da on hoće ponovo neke nove aranžmane sa zemljama, odnosno sa grupacijama zemalja.
– Generalno, mislim da upotreba carina nije dobra. Mislim da je to urušavanje svjetskog trgovinskog sistema. On će možda postići neke kratkoročne dobitke za američku ekonomiju, ali će štete od ovakvih poteza biti daleko veće, posebno imajući u vidu okolnosti u kojima se sve to odvija, kada je svjetska ekonomija usporena i kada imamo na sceni globalna prestrojavanja – dodala je Hadžiahmetović.
Navela je da očekuje da može doći do dodatnih teškoća u lancima snabdijevanja, kao i da će to izazvati rast cijena i poremećaja na gotovo svim tržištima, te da već svjedočimo reakciji finansijskih tržišta, čak i od najave njegovih poteza.
– U sadašnjim globalnim prestrojavanjima i svim potezima najveću cijenu plaća EU ekonomija iz niza razloga. Prvo, konkurentnost evropske ekonomije u odnosu na konkurentnost kineske, američke ekonomije i tako dalje u globalnom okviru, pogotovo u ovim novim industrijama usluga, digitalizacije, vještačke inteligencije itd, kasni u odnosu na ključne partnere iz niza razloga, ekonomske i neekonomske prirode – istakla je Hadžiahmetović.
U posljednjih nekoliko godina, kako je dodala, niz je primjera kada Evropska unija, iako su okolnosti zahtijevale, nije imala jedinstven odgovor na određene političke, sigurnosne, ekonomske i prirodne izazove i stoga ne treba čuditi da EU u ovim vremenima plaća najveću cijenu globalnih prestrukturiranja.
Kada je riječ o bh. ekonomiji, kako je rekla Hadžiahmetović, mi jesmo mali u globalnim okvirima, ali nažalost itekako plaćamo cijenu svih promjena koje se događaju u svijetu.
– Mi plaćamo i cijenu usporenog globalnog rasta koji se reflektira na naš rast. Plaćat ćemo i cijenu otežanih ekonomskih okolnosti u EU imajući u vidu činjenicu da nam je glavni vanjskotrgovinski partner. Plaćamo i cijene koje se vežu isključivo za nas, a to su nezavršene tranzicije, strukturne reforme i kašnjenje na EU putu – dodala je Hadžiahmetović.
Naglasila je da sadašnja situacija zahtijeva i nameće potrebu prilagođavanja novim okolnostima.
– Zato je važno pitanje otpornosti naše ekonomije, veće fleksibilnosti, povećanja produktivnosti rada u smislu konkurentnosti i preusmjeravanja trgovinskih tokova, možda na neka nova tržišta – rekla je Hadžiahmetović za Fenu.
#Odluke #SADa #izazivaju #haotičnost #svjetskom #tržištu #BiH #itekako #plaća #cijenu #svih #promjena
