Schmidt koristi bonske ovlasti i za finansiranje sedam ključnih kulturnih institucija
Visoki predstavnik Christian Schmidt najavljuje nove odluke koje će donijeti najkasnije do 11. jula, među kojima se kao ključna izdvaja finansijska podrška za ranije uvedene tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Ove izmjene uključuju uvođenje elektronske identifikacije birača, videonadzor na biračkim mjestima i automatsko brojanje glasova, a Schmidt je ovu reformu pokrenuo još u martu 2024. godine.
Iako je nova tehnologija već isprobana na lokalnim izborima u nekoliko općina, njena potpuna implementacija očekuje se tek na općim izborima 2026. godine. No, prepreku predstavlja činjenica da aktuelna vlast još nije usvojila budžet za 2025, a u predloženom nacrtu nisu predviđena sredstva za opremu potrebnu za tehničku primjenu zakona.
Zbog toga Schmidt planira samostalno preusmjeriti dio dobiti Centralne banke BiH, koji je prvobitno bio namijenjen entitetima. Prema informacijama koje su procurile, 60 miliona KM bit će izdvojeno tokom ove godine, a dodatnih 50 miliona u 2026. godini.
Pored izbornog integriteta, Schmidt će riješiti i dugogodišnji problem nefinansiranja sedam kulturnih institucija državnog značaja, među kojima su Zemaljski i Historijski muzej, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, kao i Umjetnička galerija BiH. Iako je Vijeću ministara ranije upućen zahtjev da riješe to pitanje, rezultata nije bilo, pa će Schmidt iskoristiti bonske ovlasti i donijeti odluku sam.
I dok dio međunarodnih aktera izražava bojazan zbog mogućih reakcija Milorada Dodika i Dragana Čovića, mnogi ipak smatraju da Schmidt mora djelovati. Transparentniji izbori i stabilno finansiranje kulture, prema njihovom mišljenju, predstavljaju minimum koji država mora osigurati.
