U Brčko distriktu nema kraja drami u vezi s imenovanjem šefa Policije. Skupština je u prvom čitanju usvojila izmjene Zakona o policiji čime je otvorena mogućnost da Goran Pisić nastavi obnašati poziciju na kojoj je duže od decenije. I ponovo dvije strane. Za jedne, zakonom se pogoduje aktuelnom šefu, drugi ga brane ocjenama “izvrstan” koje je dobijao od Nezavisnog odbora. Dok čekamo rasplet situacije, podsjećamo da je Pisićev mandat Apelacijski sud proglasio nezakonitim, ali ga je supervizor produžio nalogom.
Šef Policije se imenuje na novi mandat pod uslovom da je njegov rad u prethodnom mandatu najmanje tri puta dobio najvišu ocjenu Nezavisnog odbora. Goran Pisić je u posljednje tri godine ocijenjen sa 4,99, 5,0 i 4,86 – sve tri ocjene nose oznaku „izvrstan“, pa se smatra da ispunjava uslov za novi mandat.
„Dakle, sama ova izmjena predstavlja mogućnost da se u ovom momentu mogu prijaviti i oni šefovi Policije koji su bili u nekom proteklom periodu, što ne znači da će oni biti izabrani“, kaže predsjednik Skupštine Distrikta Damir Bulčević (NiP).
Mišljenje je dalo i Pravobranilaštvo. Upozoravaju da se izmjenama Zakona može smanjiti broj potencijalnih kandidata za šefa Policije.
„Pravobranilaštvo smatra da se izmjenama Zakona o policiji, dodavanjem novih stavova u član 47, smanjuje konkurencija među kandidatima za funkciju šefa Policije, jer se sužava krug onih koji ispunjavaju uslove.“
Ipak, u javnosti se postavlja pitanje – da li se ovim izmjenama zakon prilagođava da bi bio omogućen nastavak mandata aktuelnog šefa Policije? Podsjećamo da je Pisićev mandat Apelacijski sud već proglasio nezakonitim, ali ga je supervizor produžio svojim nalogom. Sada bi izmjene zakona mogle otvoriti prostor za njegovo novo, formalno kandidovanje.
„Procjena je u ovom momentu da li ući u ovo, da prekinemo ovaj vakum što se tiče šefa Policije ili da ponovo to negdje pomjeramo ili sklanjamo u kraj, ili da je to čavče pod golupče“, kaže Halil Ljuca, zastupnik SBB-a u Skupštini Distrikta.
Jedna od predloženih novina za izbor šefa, njegovog zamjenika i pomoćnika je da ne smiju ispunjavati uslove za penziju u trenutku prijave. Ta odredba se smatra korisnom, ali je sporno što bi to trebalo da dokazuje poslodavac. A upravo tu nastaje problem – jer podaci poslodavaca i penzijskih fondova često se ne poklapaju.
„Svi smo svjedoci da se događa da poslodavac pošalje zaposlenika u mirovinu, a onda se pokaže da mu fali nekoliko mjeseci ili da ga pošalje u mirovinu pa se utvrdi da ima godina mirovinskog staža viška. Mislim da je jedino mirovinsko to koje izdaje nekakav dokument o ispunjenosti uvjeta za mirovinu ili neispunjenosti uvjeta za mirovinu“, upozorava Borislav Đulabić, zastupnik HDZ-a BiH u Skupštini Distrikta.
Nacrt zakona tek je u prvoj fazi, ali već izaziva sumnje – da se pravila kroje za jednog čovjeka, a ne za sistem. I dok jedni govore o rješenju institucionalnog vakuuma, drugi upozoravaju na opasnu poruku – da se mandat može produžiti mimo zakona, a zatim i legalizovati kroz zakon. U zemlji gdje je pravna država često samo mrtvo slovo na papiru – pitanje je: hoće li ovaj slučaj to još jednom potvrditi, javlja Federalna.ba.
