Sve više mladih u BiH eksperimentiše sa narkoticima, koji se prodaju i kao legalni osvježivači vazduha.
Navedeno je to u Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026-2028. godine, gdje su targetirani brojni izazovi koji su prisutni u BiH, a koji se odnose na ovu pošast.
Upozoreno je da narkomanija, kao izražen društveni problem, dobija karakter bezbjednosne prijetnje i utiče na porast broja teških krivičnih djela.
“Kako se heroin, kokain i ostale skupe droge većinom krijumčare preko teritorije BiH i preprodaju na zapadnom tržištu, njeni prostori su preplavljeni vještačkim, sintetičkim drogama. Ove droge su hemijski spojevi, nastali u ilegalnim laboratorijama, poput tzv. skanka, spicea (galaxya) i ketamina. Njihova su osnovna obilježja laka dostupnost, atraktivno pakovanje i pristupačne cijene. Prodaju se i kao legalni osvježivači vazduha, što ih čini primamljivim za mlade ljude, posebno adolescente, na koje ostavljaju trajne psihofizičke posljedice”, navedeno je u ovom nacrtu.
U tom dokumentu je iznesen još jedan zabrinjavajući podatak…
“Sve više mladih eksperimentiše sa drogama i psihostimulansima, dok marihuanu koja je najpogodnija za proizvodnju na našim prostorima u vidu plantaža i umjetnih laboratorija smatraju bezopasnom, prirodnom biljkom, koja nije droga”, naglašeno je u nacrtu.
U ovom dokumentu su se osvrnuli i na izvještaje o BiH koji se odnose na droge.
“Dodamo li ovim podacima izvještaje Evropskog centra za praćenje droga i Kancelarije za pitanja droge i kriminala UN (UNDOC) o BiH, onda je jasno o kakvoj se opasnosti radi. U pomenutim izvještajima kriminalne grupe koje se bave širokim spektrom kriminalnih aktivnosti, uključujući prodaju i distribuciju droge, krađu i preprodaju automobila, te druge luksuzne robe, imaju podršku pojedinaca iz vlasti BiH. U pitanju je, dakle, jedan od najvažnijih izazova za javno zdravlje i bezbjednost zajednice u cjelini”, istaknuto je u Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026-2028. godine.
Ova situacija, kako je zaključeno, nalaže izmjene i dopune Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kao i dopunu liste opojnih droga, psihoaktivnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora. Između ostalog, dodaje se, neophodna je i izrada nove državne strategije nadzora nad drogama.
Prof. dr Rasema Okić, direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, kaže da ima raznih načina na koje se mladi navuku na određene supstance.
“Heroin je potpuno reduciran i izgubio je na značaju, a regionalnim tržištem su zavladale sintetičke droge. Nije tajna da se i u našoj zemlji, tu, oko nas, nalaze laboratorije koje proizvode ove droge”, ističe Okićeva za “Nezavisne novine”.
Prema njenim riječima, u preventivnom radu mogu učestvovati mnogi.
“Svi, od najobičnijih građana do zdravstvenih profesionalaca, ali i obrazovnog sustava, prijatelji, porodica, dakle svako od nas ima nekog svog, mladog. Mislim da su najbolje što može da se dogodi jednom društvu zapravo kvalitetni preventivni programi. Djeca bi trebalo da se, ne u školama, nego još u vrtićima, upoznaju, za početak, sa potencijalnim ovisnostima”, poručuje Okićeva.
Tijana Vasiljević Stokić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, kaže da prosvjetni radnici po prirodi posla kojim se bave, osim toga što obrazuju, imaju ulogu i da vaspitavaju mlade.
“Jedna od vrlo bitnih uloga nam je i sam taj odnos prema zdravom odrastanju. Da je teško – jeste, jako je puno izazova kako među srednjoškolcima, tako i među prosvjetnim radnicima. Nismo svi dovoljno ni stručno edukovani da pomognemo, ali tu smo da im pružimo što je moguće veću podršku i da ih zaista uputimo na pravi put”, rekla je Vasiljević Stokićeva.
Ona je majka troje djece tinejdžerskog uzrasta i jako ih je, naglašava, teško ne pustiti da se druže s ostalom djecom.
S druge strane, jako je puno izazova kojih nije bilo u naše vrijeme ili ih je bilo mnogo manje. Oni su zaista sada izloženi različitim vrstama problema, ili droga, u ovom slučaju. Zaista treba biti oprezan, voditi računa s kim se druže, a ako je moguće da poznajemo i roditelje tih njihovih vršnjaka. Svi imamo istu obavezu i ulogu: da nam djeca zdravo odrastaju”, ističe Vasiljević Stokićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.
O sintetičkim drogama još prije nekoliko godina pisali su mediji u Hrvatskoj. Na osiječkoj dječjoj psihijatriji potvrdili su tada da je najmlađe dijete koje su liječili imalo tek 12 godina.
Na tržištu se ova droga skriva u šarenim paketićima deklarisanim kao osvježivač prostora. Imaju brojne nazive, kao što su Blow, Galaxy, Spice, Euphoria, Bunga bunga…
Prema dostupnim informacijama, i zdravstveni radnici u Srbiji susretali su se sa pacijentima koji su se otrovali drogama koje se prodaju kao osvježivači vazduha, so za kupanje, prihranjivači biljaka i sapuni.
