Česta i dugotrajna bolovanja tokom radnog vijeka mogu imati značajne posljedice za radnike u Federaciji Bosne i Hercegovine – posebno kada je riječ o visini buduće penzije. Prema važećim zakonskim propisima, radnici koji često koriste bolovanje, osim u slučajevima povreda na radu i profesionalnih bolesti, ostvaruju niže penzije od onih koji su rijetko ili kratkotrajno odsustvovali s posla.
Federalni zavod za MIO pojašnjava da konačni iznos penzije zavisi od tri ključna faktora: dužine osiguranog staža, visine plaće za koju su plaćeni doprinosi, te visine općeg boda u godini ostvarivanja prava. Ključna stavka je da se za vrijeme bolovanja (osim ako nije riječ o povredi na radu) uplaćuju doprinosi na osnovicu smanjenu na 80% plaće, što direktno utiče na godišnji koeficijent, a time i na iznos mirovine.
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH, naknada plaće tokom bolovanja iznosi najmanje 80% osnovice, osim kod povreda na radu i profesionalnih bolesti gdje se isplaćuje puni iznos. Zakonom o doprinosima propisano je da se u prva 42 dana bolovanja doprinosi obračunavaju na tu smanjenu osnovicu – što dugoročno smanjuje penzionerska primanja.
Federacija BiH bilježi značajno veći broj dana bolovanja po zaposleniku nego što je to slučaj u zemljama EU. Dok prosjek bolovanja po radniku u FBiH iznosi 25 dana godišnje, u Sarajevskom kantonu 22 dana, u državama članicama EU ta brojka se kreće oko 6,5 dana. To znači da radnici u FBiH u prosjeku četiri puta više koriste bolovanje.
Najčešći razlozi otvaranja bolovanja uključuju bolove u leđima, komplikacije u trudnoći, stres, vrtoglavice i povišen pritisak. Samo u Sarajevskoj županiji u 2023. godini bilo je otvoreno 5.776 bolovanja koja su trajala duže od 42 dana – dok je broj kraćih bolovanja, koja terete isključivo poslodavce, znatno veći.
Na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a samo prošle godine isplaćeno je više od 10 miliona KM za refundaciju naknade plaća u periodima bolovanja, što ukazuje na ozbiljno opterećenje zdravstvenog i penzionog sistema.