Nakon što je postalo izvjesno da bi mogao ostati bez mandata, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, okrenuo se narodu. Najavio je referendum, pozivajući građane da oni budu ti koji će odlučiti da li treba da ostane predsjednik Republike Srpske.
Ali, šta zaista znači ovakav referendum? Ima li pravnu snagu ili je tek politička poruka umotana u velike riječi „volja naroda“?
Dodik je, nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela odluku da mu se oduzme mandat, jasno i glasno podvukao da on ne ide nigdje. Ostaje tu, jer ga je, kaže, narod birao, pa ga samo, isti taj narod, može i opozvati.
Narodna skupština je, očekivano, odmah odreagovala. Telefonska sjednica Kolegijuma je održana, ali termin posebne sjednice, nije određen. Biće, možda, nekad iduće sedmice. O referendumu se tek ništa ne zna.
Vlast u Srpskoj se, u međuvremenu, poziva na Ustav RS, u kojem je navedeno da predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u slučaju ostavke ili opoziva. CIK, tvrde, tu ne može ništa, ili, kako je rekao Dodik, „nema tu nikakvog CIK“.
Ipak, iz istog tog CIK najavljuju da će, po pravosnažnosti odluke o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske, donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora.
Da li se, u tom slučaju, vlast u Srpskoj može pozvati na kršenje Ustava?
Valja podsjetiti da ovo nije jedini referendum koji je najavio predsjednik Republike Srpske. Naprotiv. Jedan od mnogih najavljenih, održan je 2016. godine – o Danu Republike.
Ustavni sud je taj referendum poništio, a vlast ga proglasila anketom.
Da li takva sudbina očekuje i ovaj, najnoviji, o kojem se, za sada, puno priča, a malo zna?
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević za Srpskainfo kaže da rezultati referenduma, koji je Dodik ovaj put najavio, ne bi bili pravno obavezni, sve i da dođe do njega.
-Prema Ustavu Republike Srpske, referendum koji može raspisati Narodna skupština Republike Srpske o bilo kojem pitanju o kojem raspravlja, fakultativne je prirode, a ne pravno obavezne. Rezultati referenduma nisu pravno obavezujući za Narodnu skupštinu, već imaju savjetodavni karakter. Osim toga, taj referendum, poslije pravosnažne presude Suda BiH, bio bi, u najmanju ruku, ustavno-pravno upitan. U ovom slučaju, ukoliko dođe do raspisivanja referenduma, određeni broj poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ili delegata iz Doma naroda ili svaki član Predsjedništva BiH – može podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti takve odluke Narodne skupštine. Ja vjerujem da će, u tom slučaju, ne zato što ja to želim, nego što je to slovo Ustava BiH, Ustavni sud BiH hitno reagovati, održati vanrednu sjednicu i, gotovo sam siguran, takvu odluku Narodne skupštine proglasiti neustavnom i u obrazloženju napisati da je ona neustavna, jer se njom krši princip vladavine prava, propisan članom 1 Ustava BiH, a osim toga, krši se i član 3 Ustava BiH, kojim je propisano da odluke entiteta ne smiju da budu suprotne zakonima na nivou BiH. Ova odluka o referendumu bi bila suprotna Izbornom zakonu BiH i Krivičnom zakonu BiH – kaže Blagojević
Blagojević naglašava da Krivični zakon BiH, u članu 115, propisuje da pravne posljedice ovakve presude, kakva je izrečena Miloradu Dodiku, nastupaju danom donošenja pravosnažne sudske odluke.
-Kad je donesena odluka, ne može je negirati referendum građana u Republici Srpskoj. Ukoliko se takva radnja preduzme od strane Narodne skupštine, onda se može reći da bi bila suprotna zakonu sa nivoa BiH, a samim tim, i čanu 3 Ustava BiH.
Ne bi me iznenadilo da Ustavni sud BiH, ne samo donese takvu odluku, nego da i u njenoj izreci odluči da zabranjuje održavanje referenduma. U tom slučaju, svi oni koji bi, poslije takve odluke, preduzimali radnje održavanja referenduma, bili bi predmet krivične istrage i siguran sam, optuženi za krivična djela neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH – objašnjava Blagojević.
Narodna skupština
Podsjeća da su poslanici i delegati iz Republike Srpske, u Parlamentarnoj skupštini BiH, svojevremeno glasali za Krivični zakon i Izborni zakon BiH, i tako im pribavili ustavnost.
-Izborni zakon propisuje da izabranom zvaničniku mandat prestaje po sili zakona ako bude osuđen pravosnažnom presudom na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže. Takođe, Krivičnim zakonom BiH, propisano je da pravne posljedice svake osude, prema bilo kome, nastupaju danom donošenja pravosnažne sudske odluke. Prema tome, ovi zakoni, sa nivoa BiH, imaju jaču snagu od entitetskog Ustava.
Osim toga, kad u Ustavu piše da mandat predsjednika prestaje ostavkom ili opozivom, to onda ustavno obavezuje Narodnu skupštinu da donese zakon o postupku opoziva predsjednika Republike – kaže Blagojević.
Blagojević kaže da u BiH ništa ne može biti izvjesno, tako da nije siguran ni šta će se dalje dešavati kada je riječ o sudbini predsjednika Republike Srpske.
– Sud je odlučio i da odredi pritvor Miloradu Dodiku za krivično djelo napad na ustavni poredak i da raspiše potjernicu za njim, a onda se oni, koji su pozvani da to i poštuju, kao i Tužilaštvo BiH, nagode suprotno Zakonu o krivičnom postupku BiH. Da ima države, kao što nema, za ono što su uradili 4. jula, bili bi pohapšeni – kategoričan je Blagojević.
Nakon što je postalo izvjesno da bi mogao ostati bez mandata, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, okrenuo se narodu. Najavio je referendum, pozivajući građane da oni budu ti koji će odlučiti da li treba da ostane predsjednik Republike Srpske.
Ali, šta zaista znači ovakav referendum? Ima li pravnu snagu ili je tek politička poruka umotana u velike riječi „volja naroda“?
Dodik je, nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela odluku da mu se oduzme mandat, jasno i glasno podvukao da on ne ide nigdje. Ostaje tu, jer ga je, kaže, narod birao, pa ga samo, isti taj narod, može i opozvati.
Narodna skupština je, očekivano, odmah odreagovala. Telefonska sjednica Kolegijuma je održana, ali termin posebne sjednice, nije određen. Biće, možda, nekad iduće sedmice. O referendumu se tek ništa ne zna.
Vlast u Srpskoj se, u međuvremenu, poziva na Ustav RS, u kojem je navedeno da predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u slučaju ostavke ili opoziva. CIK, tvrde, tu ne može ništa, ili, kako je rekao Dodik, „nema tu nikakvog CIK“.
Ipak, iz istog tog CIK najavljuju da će, po pravosnažnosti odluke o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske, donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora.
Da li se, u tom slučaju, vlast u Srpskoj može pozvati na kršenje Ustava?
Valja podsjetiti da ovo nije jedini referendum koji je najavio predsjednik Republike Srpske. Naprotiv. Jedan od mnogih najavljenih, održan je 2016. godine – o Danu Republike
Ustavni sud je taj referendum poništio, a vlast ga proglasila anketom.
Da li takva sudbina očekuje i ovaj, najnoviji, o kojem se, za sada, puno priča, a malo zna?
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević za Srpskainfo kaže da rezultati referenduma, koji je Dodik ovaj put najavio, ne bi bili pravno obavezni, sve i da dođe do njega.
-Prema Ustavu Republike Srpske, referendum koji može raspisati Narodna skupština Republike Srpske o bilo kojem pitanju o kojem raspravlja, fakultativne je prirode, a ne pravno obavezne. Rezultati referenduma nisu pravno obavezujući za Narodnu skupštinu, već imaju savjetodavni karakter. Osim toga, taj referendum, poslije pravosnažne presude Suda BiH, bio bi, u najmanju ruku, ustavno-pravno upitan.
U ovom slučaju, ukoliko dođe do raspisivanja referenduma, određeni broj poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ili delegata iz Doma naroda ili svaki član Predsjedništva BiH – može podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti takve odluke Narodne skupštine. Ja vjerujem da će, u tom slučaju, ne zato što ja to želim, nego što je to slovo Ustava BiH, Ustavni sud BiH hitno reagovati, održati vanrednu sjednicu i, gotovo sam siguran, takvu odluku Narodne skupštine proglasiti neustavnom i u obrazloženju napisati da je ona neustavna, jer se njom krši princip vladavine prava, propisan članom 1 Ustava BiH, a osim toga, krši se i član 3 Ustava BiH, kojim je propisano da odluke entiteta ne smiju da budu suprotne zakonima na nivou BiH. Ova odluka o referendumu bi bila suprotna Izbornom zakonu BiH i Krivičnom zakonu BiH – kaže Blagojević za Srpskainfo
