Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara gostovala je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, kojom prilikom je izjavila da pozicija direktora Federalne uprave policije pripada hrvatskom narodu, te da je ona upražnjena iako su sada stvoreni uslovi za imenovanje.
Bradara je upozorila i na zabrinjavajuću nacionalnu strukturu u određenim federalnim ministarstvima, ističući kako su Hrvati u Ministarstvu unutrašnjih poslova i svedeni gotovo na razinu statističke pogreške.
Govoreći o radu vlasti u Federaciji, Bradara je istakla da HDZ BiH ne koristi pojam koalicije, već partnerskih odnosa. Ocijenila je da su ti odnosi u Vladi stabilni te da se većina odluka donosi dogovorom, s iznimkom jednog slučaja preglasavanja u proteklom razdoblju. Međutim, naglasila je da u Parlamentu Federacije BiH situacija ovisi o prisutnosti zastupnika i konkretnim tačkama dnevnog reda, što može otežati donošenje odluka.
Na pitanje o nedavnoj neusvojenoj odluci o proglašenju Kiseljaka gradom, Bradara je pojasnila kako se ranije takva pitanja nisu politizirala te su se donosila konsenzusom, što sada nije bio slučaj.
Podsjetila je da je sličnih problema bilo i s Novim Travnikom te izrazila uvjerenje kako će se postupak za Kiseljak ponoviti i uspješno završiti.
Komentirajući sastanak HDZ-a BiH i Trojke u Konjicu, istaknula je kako je riječ o redovnim susretima na kojima se otvaraju brojne teme i traže zajednički stavovi. Smatra kako takvi susreti pridonose stabilnosti vlasti u Federaciji.
Predsjednica Federacije navela je i da se jučer u Kiseljaku održala koordinacija s ministrima na kantonalnom nivou, s ciljem boljeg usklađivanja aktivnosti kantona i Federacije, naročito u donošenju zakona iz podijeljene nadležnosti.
Kao prioritete budućeg rada federalnih institucija, Bradara je izdvojila provođenje fiskalnih reformi, smanjenje parafiskalnih nameta i osiguranje redovnih isplata socijalnih davanja.
Upozorila je i na ogroman finansijski potencijal koji stoji blokiran zbog odluka visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom, navodeći da su u pitanju projekti vrijedni oko 30 milijardi konvertibilnih maraka.
