(Bosanski.info) – Bosna i Hercegovina zvanično je aplicirala za pristupanje SEPA području, a koristi za građane i privredu mogle bi biti vidljive kroz značajno smanjenje naknada za prekogranične transfere novca.
– Očekuje se da bi cijene pojedinih transakcija mogle biti smanjene i deset do 20 puta – izjavio je za BHRT viceguverner Centralne banke (CB) Bosne i Hercegovine Emir Kurtić.
Kurtić pojašnjava da sada slijedi proces evaluacije aplikacije Bosne i Hercegovine, tokom kojeg će evropske institucije provjeravati usklađenost domaćeg sistema s evropskim direktivama i smjernicama.
Procjenjuje da bi proces mogao trajati između šest i devet mjeseci, nakon čega bi, ukoliko BiH ispuni potrebne kriterije, banke iz Bosne i Hercegovine mogle početi pristupati SEPA području.
Najveća korist za građane bila bi u smanjenju troškova slanja i primanja novca iz inostranstva.
– Naknade značajno padaju. I to padaju, očekujemo, za 10, pa možda čak i 20 puta – kaže Kurtić.
Razlog je, objašnjava, ukidanje potrebe za posredničkim bankama koje trenutno učestvuju u prekograničnim transferima i naplaćuju svoje usluge.
Kao primjer posebno je izdvojio Crnu Goru, gdje su naknade nakon ulaska u SEPA područje, prema njegovim riječima, u pojedinim slučajevima pale sa 60 ili 70 na svega tri do četiri eura.
Slični efekti zabilježeni su i u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, dok je smanjenje naknada u Srbiji bilo nešto manje izraženo.
Kurtić je naveo i primjer transfera od 1.000 eura. U trenutnim okolnostima, dio tog novca može biti potrošen na naknade posredničkih banaka, dok bi nakon ulaska u SEPA područje građanima trebalo ostajati znatno više novca od poslanog iznosa.
Korist ne bi imali samo građani, već i domaće kompanije i izvoznici koji posluju sa inostranstvom.
Od 20. jula u Bosni i Hercegovini primjenjuje se sistem instant plaćanja. Za razliku od dosadašnjeg sistema, u kojem su se transakcije izvršavale kroz nekoliko dnevnih poravnanja, instant plaćanje omogućava transfer novca u roku od nekoliko sekundi, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici.
– U principu, novac se transferira unutar 10 sekundi, 24 sata u danu, 7 dana u sedmici, 365 dana – govori Kurtić.
Sistem je trenutno u kontrolisanom produkcijskom periodu i nisu sve banke još uključene.
CBBiH postavila je rokove bankama za prilagođavanje novom sistemu. Banke koje imaju više od milion transakcija godišnje, a koje predstavljaju oko 70 posto tržišta, trebale bi omogućiti instant plaćanja svojim korisnicima do 1. januara 2027. godine.
Banke sa više od 500.000 transakcija godišnje imaju rok za usklađivanje do 30. juna 2027. godine. Kurtić očekuje da će broj banaka uključenih u sistem rasti već tokom avgusta i septembra.
Prema riječima viceguvernera CBBiH, instant plaćanja predstavljaju osnovu za razvoj novih finansijskih usluga. Kao primjer navodi mogućnost korištenja QR kodova, koji bi građanima omogućili plaćanje bez gotovine i POS terminala, što bi posebno moglo biti korisno manjim trgovcima i prodavačima.
– Instant plaćanje je jedna mini revolucija koja se desila na mnogo kontinenata, na mnogo mjesta, i nema niti jednog razloga da to ne bude i ovdje – naveo je Kurtić.
Smatra da uspješna realizacija ovih projekata ima značaj i za međunarodni položaj Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, činjenica da je BiH zvanično aplicirala za SEPA područje pokazuje međunarodnim partnerima da zemlja može realizovati složene reforme i ispunjavati preuzete obaveze.
– Činjenica da ste stavili na sto aplikaciju jednostavno mijenja dinamiku za stolom i drugačije vas gledaju – rekao je Kurtić, te dodao da SEPA i instant plaćanja mogu biti pozitivno ocijenjeni i u izvještajima međunarodnih rejting agencija.
Govoreći o kreditnom rejtingu Bosne i Hercegovine, ocijenio je da on trenutno nije ni posebno dobar, ali ni katastrofalan. Napominje da je kreditni rejting strateško pitanje jer direktno utiče na cijenu zaduživanja države.
– Loš rejting znači da ćete, kao i svaki drugi klijent u nekoj banci, dobiti kredit po lošijim uslovima – ističe Kurtić.
Prema njegovim riječima, za značajnije poboljšanje kreditnog rejtinga potrebne su godine kontinuiranog rada, dok bi ulazak u investicijsku zonu mogao zahtijevati sedam do osam godina.
SEPA i instant plaćanja, smatra Kurtić, mogu biti dio pozitivnih pomaka, ali upozorava da je pred Bosnom i Hercegovinom još mnogo posla.
