KOBNA GRANICA
Odrasla osoba u prosjeku ima između 4,3 i 6 litara krvi, ali već veći gubitak može ozbiljno ugroziti organizam
Krv ima ključnu ulogu u organizmu. Prenosi kisik i hranjive materije, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i učestvuje u odbrani od infekcija. Iako većina ljudi ne razmišlja o tome koliko krvi ima u tijelu, njen gubitak može vrlo brzo postati ozbiljan problem.
Odrasla osoba u prosjeku ima između 4,3 i 6 litara krvi, a tačna količina zavisi od tjelesne težine, visine, dobi i spola. Muškarci u pravilu imaju nešto veći volumen krvi od žena, uglavnom zbog veće tjelesne mase i udjela mišićnog tkiva.
Količina krvi
Odrasli muškarac težak oko 90 kilograma može imati približno 5,7 litara krvi, dok žena teška oko 75 kilograma može imati oko 4,3 litre.
Kod djece i beba količina krvi računa se prema tjelesnoj težini. Dojenčad imaju oko 75 do 85 mililitara krvi po kilogramu, dok djeca imaju približno 70 do 75 mililitara po kilogramu.
Zbog toga se količina krvi ne može procijeniti samo prema spolu. Tjelesna građa i težina imaju veliki utjecaj.
Gubitak krvi
Zdrava odrasla osoba prilikom dobrovoljnog darivanja krvi obično izgubi oko 500 mililitara, što organizam postepeno nadoknađuje.
Međutim, veliki ili nagli gubitak krvi može biti životno ugrožavajuće stanje. Kada se izgubi previše krvi, vitalni organi ne dobijaju dovoljno kisika, a može doći i do cirkulatornog šoka.
Američki koledž hirurga gubitak krvi kod zdrave osobe od oko 70 kilograma dijeli u četiri stepena.
Prvi stepen – do 15 posto:
Gubitak može iznositi do oko 750 mililitara. Puls se može blago ubrzati, dok krvni pritisak i disanje često ostaju bez većih promjena.
Drugi stepen – 15 do 30 posto:
Gubitak iznosi oko 750 do 1.500 mililitara. Puls i disanje ubrzavaju se, a krvni pritisak može početi padati.
Treći stepen – 30 do 40 posto:
Gubitak iznosi približno 1.500 do 2.000 mililitara. Krvni pritisak značajno pada, puls i disanje postaju veoma ubrzani, a mogu se javiti zbunjenost, smanjena budnost i poteškoće u komunikaciji.
Četvrti stepen – više od 40 posto:
Gubitak veći od 2.000 mililitara predstavlja izuzetno ozbiljno stanje. Krvni pritisak može biti veoma nizak, osoba može postati zbunjena ili izgubiti svijest.
Kako ljekari procjenjuju stanje?
Kod sumnje na veći gubitak krvi ljekari procjenjuju krvni pritisak, puls, disanje i druge znakove koji mogu ukazivati na poremećaj cirkulacije.
Važne su i krvne analize, posebno hemoglobin i hematokrit. Hemoglobin je protein u crvenim krvnim zrncima koji prenosi kisik, dok hematokrit pokazuje koliki dio krvi čine crvena krvna zrnca.
Kod akutnog krvarenja ne posmatra se samo vrijednost hemoglobina. Ljekari uzimaju u obzir i simptome, vitalne znakove, brzinu krvarenja i ukupno zdravstveno stanje pacijenta.
Zaustavljanje krvarenja
Kod velikog gubitka krvi prvi cilj je zaustaviti krvarenje. Ovisno o uzroku, mogu se koristiti direktan pritisak na ranu, podvez odnosno turniket i druge medicinske metode.
Ako je izgubljena velika količina krvi, mogu biti potrebne infuzije, transfuzija plazme ili transfuzija krvi i krvnih pripravaka.
Tijelo obnavlja krv
Krvne ćelije nastaju u koštanoj srži. Crvena krvna zrnca prenose kisik, bijela učestvuju u odbrani organizma, dok trombociti pomažu u zgrušavanju krvi.
Nakon gubitka krvi bubrezi prepoznaju smanjenu količinu kisika i luče hormon eritropoetin, koji potiče koštanu srž na stvaranje novih crvenih krvnih zrnaca.
Za njihovu proizvodnju potrebno je i željezo, zbog čega organizam koristi vlastite zalihe i povećava njegovo preuzimanje iz hrane.
Ipak, krvne ćelije ne mogu se obnoviti preko noći. Za njihovo stvaranje potrebne su sedmice, posebno nakon većeg gubitka.
Plazma se vraća brže
Plazma je tečni dio krvi i organizam je može nadoknaditi mnogo brže od krvnih ćelija. Tečnost iz organizma pomaže da se obnovi njen volumen, a prema potrebi tečnost se može nadoknaditi i infuzijom.
Zbog brže obnove plazma se može darivati češće od pune krvi, ali i tada postoje propisana pravila i razmaci između darivanja.
Najvažnije je da opasnost od gubitka krvi ne zavisi samo od broja izgubljenih mililitara. Brzina krvarenja, dob, tjelesna građa i zdravstveno stanje mogu značajno utjecati na posljedice.
Naglo ili obilno krvarenje može veoma brzo ugroziti život i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
