Dok se u pekarama kifla od 10 grama prodaje po 45 feninga, kilogram pšenice u polju vrijedi manje. Ko profitira, a ko trpi? Žetva pšenice u najvećoj bh. žitnici, u punom je jeku. Ispred mlinova kolone traktora čekaju da predaju pšenicu u silose – a cijena i dalje nepoznata. Nezvanično, od 32 do 36 feninga po kilogramu.
Otkup je počeo – cijena i dalje nepoznata. Ponuda koja kruži od svega 32 feninga po kilogramu daleko je ispod troškova proizvodnje. To nije samo broj, kažu ratari. To je prijetnja opstanku domaće proizvodnje.
“Na osnovu našeg repromaterijala i truda pšenica ne bi trebala biti ispod 45-50 feninga u otkupu. Kad uzmemo cijenu brašna i cijenu hljeba – jedna kifla je 45 feninga, a kilogram pšenice 30 feninga. To nije nikakav srazmjer. Ne mogu da shvatim da kilogram pšenice, iz koje se dobije 80% brašna, vrijedi kao jedna mala kifla! Tu se odmah vidi ko je na gubitku, a ko na dobitku”, ističe proizvođač Mustafa Gradaščević.
Cijena pšenice određuje se u kabinetima, a ne na poljima. Mlinari opravdavaju otkupne cijene cijenama u okruženju, dok nadležni kažu da nemaju mehanizme za direktnu intervenciju, prepuštajući proizvođače tržišnim uslovima bez zaštite.
“Borićemo se, ukoliko ne dođe do neke adekvatne cijene – poljoprivrednici u Udruženju predlažu da se pokuša izaći na proteste, pa ćemo vidjeti šta će biti”, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Ovaj put, navode proizvođači, neće blokirati samo granični prelaz, kao što je bio slučaj prije nekoliko dana, nego svaki ulaz na područje grada, sve dok ne budu postignuti dogovor i prihvatljiva cijena.
“Tu je najviše kriva država, kontrola i inspekcije koje treba da zaštite nas kao proizvođače, ali i njih kao otkupljivače. Ali ne na ovakav način kao dosad. Mislim da se tu mnogo špekuliše, a mlinari pokušavaju naći izgovore u uvozu brašna”, navodi Bakajlić.
Iako su prvobitno pokazali spremnost da stanu pred naše kamere, iz Udruženja pekara i mlinara do posljednjeg trenutka su to izbjegavali. Za to vrijeme, traktori s prikolicama punim pšenice čekali su u redovima ispred mlinova – pšenicu predaju, a i dalje ne znaju kolika je otkupna cijena.
“Još se ne zna. Šta odluče mlinari dalje – vidjećemo”, govori nam proizvođač Cvijetin Milinković.
“Cijena će biti naslonjena na okruženje, ništa nećemo biti lošiji”, poručuje Dušan Tomić, poslovođa u silosu PJ Žitopromet.
Pšenica je berzanska roba – tvrde nadležni, navodeći da Vlada nema alate da direktno reguliše cijenu. Istovremeno, ekonomisti upozoravaju da je bez jasne politike i zaštite domaćih proizvođača budućnost domaće poljoprivrede neizvjesna.
“Imamo na tržištu pojavu na koju mi ne možemo da utičemo. Ono na šta Ministarstvo može da utiče – to je da sjednemo, dogovorimo Pravilnik, isplatimo podsticaje”, kaže Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a (SNSD).
“Imamo vlast koja vara narod i koja je potpuno besmislena. Neka pređu preko granice i vide da li je narod ovako prepušten hirovima tržišta igdje u Evropi osim ovdje. Svugdje postoje države s robnim rezervama, svugdje država ugovara otkupne cijene s poljoprivrednim proizvođačima. To da tržište pravi državu je besmisleno, nego država pravi tržište”, poručuje ekonomski analitičar prof. Aleksa Milojević.
Dok traktori i dalje čekaju pred mlinovima, poljoprivrednici se pripremaju na proteste, a nadležni ostaju pasivni – budućnost domaće poljoprivrede visi o koncu. Bez konkretne zaštite, upozoravaju ekonomisti, žitna polja Bosne i Hercegovine će uskoro ostati pusta, a domaći hljeb postati luksuz, javlja Federalna.ba.
