Kako su dezinformacije o napadu u Bosanskoj Krupi povećale opasnost za novu radikalizaciju

U nizu komentara o napadu na policajce u Bosanskoj Krupi, koji se istražuje kao terorizam, domaći političari ponovo su iskoristili osjetljiv trenutak da šire dezinformacije, što može povećati opasnost od radikalizacije javnog prostora, ali i pojedinaca.

Jedan policajac ubijen, drugi ranjen

Napad u Bosanskoj Krupi, u kojem je maloljetna osoba nožem usmrtila jednog, a teško povrijedila drugog policajca, bio je povod političarima ili drugim osobama u našoj zemlji da napad povezuju s drugim pojavama ili ga komentarišu iznoseći pritom netačne tvrdnje.

Jutro nakon napada, državni ministar sigurnosti Nenad Nešić je u gostovanju na N1, govoreći o ovom događaju, pozvao druge zvaničnike da “prestanu lagati javnost” o navodnim kampovima za državljane Moldavije na teritoriji BiH.

Nešić je i ranije, u izjavi za Detektor, negirao navode o ovim kampovima, nakon što je moldavska policija saopćila da je uhapsila četiri osobe, za koje su naveli da su na području BiH i Srbije, u gerilskim kampovima, obučavane za narušavanje ustavnog poretka ove zemlje. Iako su članovi Komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH) potvrdili da su u našoj zemlji boravili određeni državljani Moldavije i Rusije, Nešić je napad u Bosanskoj Krupi iskoristio kako bi još jednom ponovio tezu da takvih kampova u BiH nema, piše Detektor.

Praksa manipulisanja

Mirza Mehmedović, profesor sa Odsjeka za komunikologiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, smatra kako je takva praksa manipulisanja jednim da bi se sakrile druge informacije jako opasna, posebno u slučajevima kao što je događaj u Bosanskoj Krupi.

“Politički lideri – što je najgore, oni koji obavljaju najviše funkcije u ovoj zemlji, dakle ministar u Vijeću ministara, u entitetskim vladama i tako dalje – nažalost, najopasniji su jer vrlo često ovakve krizne situacije koriste za relativiziranje svoje lične odgovornosti za neke situacije koje imamo u državi”, navodi Mehmedović.

Da iza napada u kome je smrtno stradao jedan policajac stoji vlast iz Sarajeva “koja je nasilna, zagovara primjenu svih sredstava, pa i terorizma”, izjavio je Dževad Galijašević, koga provladini mediji u Republici Srpskoj često citiraju kao stručnjaka za terorizam i sigurnost uprkos njegovim isključivim stavovima. On je kazao da ova vlast ima “ideju formiranja islamske države”.

Ranije je stranica za provjeru činjenica Raskrinkavanje ocijenila kako Galijaševića stručnjakom za ovu oblast naziva grupa medija koja je najsklonija senzacionalističkom izvještavanju o terorizmu. U izjavi za TV Justice Galijašević je prije nekoliko godina kazao kako sebe smatra alternativnim izvorom informacija o terorizmu i kako nije tražio od medija da ga potpisuju kao stručnjaka.

Slobodan Župljanin, dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu, koji je rekao da je slučaj u Bosanskoj Krupi nastavak stanja u kojem sasvim sigurno postoje oni koji “na organizovan način žele da šire strah i paniku u BiH”, tvrdio je da je svaki teroristički čin u svijetu tokom posljednjih deset i više godina bio povezan s BiH.

Upravo medije koji na ovakav način prenose izjave nakon događaja poput terorističkog napada istraživačica Anida Sokol smatra odgovornim za probleme koji nastanu iznošenjem neprovjerenih i netačnih informacija. Osim političara, u takvim slučajevima, kaže, sporne su i izjave raznih stručnjaka, zbog čega poslije budu potaknuta pitanja o raznim drugim društvenim temama, koje često nisu relevantne.

“Treba biti oprezan s prenošenjem takvih, ali i generalno izjava o ovoj temi. Zaista trebamo imati kredibilne informacije, trebamo imati izjave od institucija, verifikovane informacije, a ne da svako ko je pozvan – a vjerujem da ih mediji pozivaju – daje izjave na ovu temu”, dodaje Sokol.

Reakcija iz RS

Mehmedović, osim u izvještavanju medija, krivicu vidi i u postupcima institucija nadležnih za provođenje istrage koje nepravovremenim izvještavanjem javnosti otvaraju prostor za manipulacije. Navodi primjer da zvaničnici iz entiteta Republika Srpska tretiraju Federaciju BiH kao problem, da se relativiziraju i neka druga pitanja, a da mediji tada manipulišu informacijama iz neprovjerenih izvora, jer nemaju dovoljno zvaničnih informacija o slučaju iz Bosanske Krupe.

“Sve što smo imali u toj prvoj noći proizvelo je situaciju koju imamo u javnosti, da građani ni danas ne znaju zapravo o čemu je tu riječ. (…) I naravno da je sigurnosna situacija i generalno povjerenje građana u policijske i sve druge strukture narušena”, pojašnjava Mehmedović.

Govoreći o slučaju u Bosanskoj Krupi, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je naveo kako potencijalne sigurnosne prijetnje dolaze iz Federacije, od “radikalnih krugova motivisanih islamom”.

“Mi ne isključujemo mogućnost da će neki radikalni pripadnik islama nešto učiniti u RS-u ili pokušati nešto da uradi, jer se oni edukuju na tu vrstu priče”, kazao je Dodik u izjavi za Tanjug.

Dalio Sijah, urednik platforme Istinomjer, koja je specijalizirana za provjeru činjenica iz tvrdnji izabranih dužnosnika i drugih političkih aktera, kaže kako je iznošenje zaključaka u kojima se cijela situacija generalizuje jako opasno. Navodi primjer da su, nakon napada u Bosanskoj Krupi, na ulicama Banje Luke bili prisutni policajci s dugim cijevima, iako nisu postojale indicije da bi se mogao dogoditi bilo kakav napad.

“Ovakvi potezi vlasti u RS-u, ali i izjave zvaničnika koje se ne temelje na činjenicama i dokazima predstavljenim od strane nadležnih institucija mogu svakako dovesti do zaoštravanja prije svega političke, a onda i sigurnosne situacije u zemlji”, navodi Sijah.

Govoreći o tome da bi takva praksa korištenja dezinformacija u ovakvim slučajevima mogla pospješiti i nove slučajeve radikalizacije, Sijah navodi kako je zapravo ukazivanje na isključivo jednu vrstu ekstremizma ili optuživanje neke druge strane u takvim slučajevima, samo skretanje pažnje sa ekstremizma u vlastitim redovima, koje može biti pospješeno dezinformacijama.

“Tome smo svjedočili u slučaju lažnog predstavljanja jedne filmske projekcije kao ‘gay parade’ od strane zvaničnika i pojedinih medija u RS-u, što je dovelo do nasilja nad pripadnicima LGBT zajednice i aktivista”, kaže Sijah.

Izjave ministra Nešića u vrijeme nakon napada nisu jedini primjeri relativiziranja ovog slučaja.

Tako su Mustafa Ružnić, bivši premijer Unsko-sanskog kantona (USK), i Haris Zahiragić, potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), komentarisali hapšenje osoba koje je Državno tužilaštvo osumnjičilo za krivična djela “terorizam” i “vrbovanje radi terorističkih aktivnosti” u vezi s napadom u Bosanskoj Krupi.

Ružnić je kazao kako se “Tužilaštvo USK-a pobrinulo da svjedočimo bolesnoj nepravdi i javnoj predstavi s hapšenjima koja zaista vrijeđaju zdrav razum”. Zahiragić se pitao da li je razlog za hapšenje to što su ove osobe “muslimani, ugledni ljudi u lokalnoj zajednici i šire, a neki od njih su hafizi, profesori, policajci i pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine”.

Iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona navode da su primijetili da određeni pojedinci, interesne grupe, političari i mediji u obraćanju javnosti u vezi s napadom u Bosanskoj Krupi, svjesno ili nesvjesno, koriste pogrešne konstrukcije i stavove, koji se tiču uloge ove institucije. U saopćenju kažu kako podržavaju svaku vrstu konstruktivne kritike, ali da osuđuju izjave i objave koje podrivaju ustavne i zakonske nadležnosti ove institucije.

“Smatramo da takve izjave i objave doprinose percepciji opće nesigurnosti u društvu, kao i sekundarnoj viktimizaciji svih žrtava ovog djela”, poručuju iz Tužilaštva USK-a.

Problematične izjave političara

Sokol, urednica i istraživačica Mediacentra, kaže kako su ovakve izjave političara i osoba koje obnašaju određene javne funkcije ili imaju utjecaj na javnost problematične, posebno jer su neke od njih objavljene u nekim od najčitanijih medija.

“Problematično je to što su te izjave zapaljive i što je određeni broj njih dezinformativan, te također mogu da podstiču na mržnju prema određenim grupama. Ono što je također problem jeste i da mediji takve izjave prenose bez ikakvog kritičnog otklona, bez ikakvog predstavljanja šta su zapravo činjenice ili bez fact-checkinga”, dodaje Sokol.