Šehić i Pilaković najavili jake veze s Amerikom, ali sve se zakompliciralo
Ugovor između Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i organizacije “Bosnian American Alliance” (BAA), koja je trebala lobirati u interesu BiH u Sjedinjenim Američkim Državama, naišao je na ozbiljnu prepreku, vraćen je novac koji je prethodno uplaćen jer dokument nije sadržavao konkretan iznos, već je angažman označen kao “pro bono”.
Ovakav razvoj događaja doveo je u pitanje cijeli proces lobiranja, a sumnje dodatno pojačava izjava Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, koja je najavila da će institucije ispitati postoji li uopće pravna osnova za ovakve aktivnosti.
Ugovor koji je MVP sklopio sa BAA ne navodi jasno ni ciljeve, ni finansijski okvir, ni detalje o lobističkoj agenciji, što je dovelo do vraćanja sredstava koja su već prebačena na američke račune.
Interesantno je da je za razliku od uobičajene prakse, gdje se lobiranje vrši daleko od očiju javnosti, ovaj pokušaj započeo vrlo transparentno. Tako je javno objavljeno i ime lobističke firme Continental Strategy. Podsjećamo, Republika Srpska je za lobističke aktivnosti u SAD-u već izdvojila milione dolara, a Srbija još i više.
Mirza Pilaković i Almas Šehić, koji su uspostavili saradnju sa ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, ranije su za Klix.ba izjavili:
“Građani BiH se mogu nadati do sada najdinamičnijim i najboljim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama od poslije rata. Mislim da smo imali priliku pokazati trenutnu sliku u BiH, ko koči procese, šta su greške sistema i mislim da se možemo nadati čak i nekim korekcijama trenutne situacije i veoma snažnim odnosima prema BiH u pozitivnom smislu i velikoj podršci američke administracije, State Departmenta itd. Efekti se mogu očekivati u narednih 6 do 12 mjeseci, to će ići postepeno, ali u sljedećih godinu ćemo vidjeti neke veoma pozitivne promjene.”
Almas Šehić je dodao da su on i Pilaković inicirali ovaj potez upravo zbog svojih veza s republikanskom i demokratskom strujom u SAD-u.
Međutim, kako se cijela operacija predstavila javnosti, interes za nju su pokazali mnogi. I dobronamjerni i oni sa suprotnim namjerama.
Postavlja se pitanje kako je planirano pravdanje novca u bankama, kako su domaći donatori novac izvlačili i prebacivali na američke račune, te kako je konačno trebao biti proslijeđen firmi Continental Strategy, što je, čini se, na kraju spriječeno.
