Med iz Bosne i Hercegovine najviše završava u Kataru, dok se najviše uvozi iz Hrvatske
Tokom prva tri mjeseca ove godine, Bosna i Hercegovina izvezla je samo 847 kilograma meda, čija je vrijednost iznosila 46.168 KM, dok je istovremeno uvezla čak 149.731 kilogram ove namirnice, ukupne vrijednosti oko 1,27 miliona KM, saopšteno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
U odnosu na prošlu godinu, izvoz meda iz BiH je uvećan gotovo deset puta, kako u količinskom, tako i u finansijskom smislu – jer je u istom periodu prošle godine izvezeno samo 86 kilograma.
S druge strane, vrijednost uvezenog meda iznosila je 1.273.903 KM, što je ipak pad od 7,72 posto u poređenju s prvim kvartalom 2024. godine. BiH je uvezla 44.860 kilograma manje nego u istom periodu prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom dostigla je tek 3,62 posto, dok je lani iznosila svega 0,34 posto.
Najveći dio bh. meda u ovom kvartalu završio je u Kataru – vrijednost izvoza u tu zemlju iznosila je 36.432 KM. Nakon Katara slijede Turska (2.228 KM), Njemačka (1.029 KM) i Švicarska (1.009 KM). Uvoz se najviše vršio iz Hrvatske – čak 770.284 KM, zatim iz Srbije (268.923 KM) i Turske (234.401 KM).
U istom periodu prošle godine, izvoz je bio skromniji – najviše prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima (1.361 KM), Turskoj (1.089 KM), Austriji (761 KM) i Njemačkoj (428 KM). Med se tada najviše uvozio iz Hrvatske (832.805 KM), Turske (375.145 KM) i Srbije (172.554 KM).
Vanjskotrgovinska komora upozorava da je sve prisutniji problem krivotvorenog meda, što predstavlja ozbiljnu prijetnju i proizvođačima i potrošačima. „Sve češći problem s kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jest krivotvorenje meda. Ovaj problem nije prisutan samo u našoj zemlji, nego i na tržištu regije, ali i Europske unije“, poručuju iz Komore.
Tema je bila i dio rasprave na okruglom stolu o kontroli kvalitete meda i važećim propisima, kojem su prisustvovali pčelari te predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.
“Ide se do te mjere da je ponekad, čak i uz primjenu suvremenih ispitnih metoda, teško utvrditi je li riječ o krivotvorenom medu. Krivotvorenje meda također se može povezati s neodgovarajućim deklariranjem vrste i podrijetla meda, što se uočava u mnogim analizama, a predstavlja oblik obmane potrošača”, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore.
Dodaju i da nesavjesni pojedinci sve više pribjegavaju različitim tehnikama i supstitutima kako bi lažno prikazali med, a sve radi ekonomske koristi.
Na kraju, iz Komore podsjećaju da granična veterinarska inspekcija vrši kontrolu prometa meda preko granica BiH, dok Ured za veterinarstvo BiH ima nadležnost za uzorkovanje u odobrenim objektima i provođenje audita.
