Predsjedavajući Općinskog vijeća Kiseljak, Elvedin Mušanović (SDA), oglasio se povodom obilježavanja Dana općine Kiseljak, koji se tradicionalno slavi 20. jula. U saopćenju je naveo da predstavnici njegove stranke godinama ne prisustvuju svečanim sjednicama, jer smatraju da taj datum – kada se slavi Ilindan, vjerski praznik – nije neutralan i ne odražava multietnički karakter općine.
“Već dugi niz godina, vijećnici iz Stranke demokratske akcije (SDA), uključujući i mene kao predsjedavajućeg, ne prisustvuju svečanim sjednicama Općinskog vijeća. Ova praksa nije nova – ni moji prethodnici iz reda SDA nisu prisustvovali takvim sjednicama. Razlog je jasan: Dan općine Kiseljak je određen na 20. juli – dan kada se obilježava Ilindan, vjerski praznik. Taj datum nije neutralan i ne odražava multietnički karakter naše općine. Usvojen je bez konsenzusa, preglasavanjem Bošnjaka, uz podršku vijećnika iz reda Srba (član SDP-a), čime je osigurana dvotrećinska većina za izmjenu Statuta. Na ovogodišnjoj svečanoj sjednici dodatno je intonirana i himna Republike Hrvatske. Smatramo da je to potpuno neprimjereno u okviru službenog događaja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Svečanost koja bi trebala simbolizirati jedinstvo i pripadnost lokalnoj zajednici pretvorena je u politički i simbolički izraz jednostranosti”, smatra Mušanović.
Kako je rekao, prisustvo jedinih Bošnjaka i Ostalih iz stranaka kao što su SDP i Naša stranka u političkoj koaliciji s HDZ-om na federalnom i lokalnom nivou, ne predstavlja autentičan bošnjački politički stav.
“Njihovo prisustvo i šutnja pred jasno izraženim isključivanjem su, nažalost, izraz političke lojalnosti, a ne stvarnog zastupanja interesa Bošnjaka u Kiseljaku. Posebnu zabrinutost izaziva i politika bratimljenja općine Kiseljak. Gradovi s kojima su uspostavljeni partnerski odnosi su isključivo hrvatske ili većinski hrvatske sredine: Zaprešić, Kaštela, Grude i Koljnof (Mađarska). Nijedna općina ili grad s bošnjačkom većinom nije na toj listi. Čak i međunarodni partner – Koljnof – odabran je zbog hrvatskog nacionalnog identiteta. Jasno je da se općina Kiseljak institucionalno vodi kao isključivo hrvatski prostor, čime se zanemaruje stvarna etnička struktura i ustavna ravnopravnost naroda”, navodi on.
Kaže da to nije izolovan slučaj i da, kroz sve institucionalne kanale od Statuta, preko Dana općine, intoniranja himne Republike Hrvatske, do politike zapošljavanja i bratimljenja – gradi se sistemska slika političkog i simboličkog isključivanja Bošnjaka.
“To više nije pitanje protokola, već pitanje vrijednosti. Dodatno, struktura zaposlenih u općinskoj administraciji i ustanovama čiji je osnivač Općina Kiseljak odražava duboku neravnotežu. Bošnjaci su gotovo potpuno odsutni iz upravljačkih struktura, često svedeni na simboličnu prisutnost u pomoćnim službama. Ovakvo stanje potvrđuje da je riječ o planskoj politici koja ima jasne nacionalne konture. Zato jasno poručujemo: Kiseljak je i bošnjačka općina. Nećemo pristati na institucionalno i simboličko brisanje. Pozivamo sve političke aktere da se hitno otvori dijalog o redefinisanju Dana općine, politici zapošljavanja, simbolima koji se koriste u javnim događajima i partnerstvima koja odražavaju stvarni karakter naše zajednice”, navodi on.
Napominje i da načelnik općine uz općinske službe, više od dvije godine, odbija opremiti kancelariju predsjedavajućeg Općinskog vijeća, iako je to više puta traženo.
“Ovakav odnos prema instituciji predsjedavajućeg Vijeća nije samo administrativno pitanje, nego jasno pokazuje stepen institucionalnog nepoštovanja prema legitimnim predstavnicima bošnjačkog naroda”, zaključio je on.
