U Bosni i Hercegovini godinama se tenderi ruše sistematski, i to od strane kompanija kojima je upravo to osnovna djelatnost. Iako su u mnogim slučajevima postojali elementi krivičnih djela, većina ih je prolazila s novčanim kaznama koje su im bile prihvatljive. Cijenu su, međutim, plaćali građani – korisnici zdravstvenog sistema. Novi zakonski prijedlozi mogli bi tome stati u kraj, ali iznenađujuće – protiv njih su se pobunili upravo direktori zdravstvenih centara i bolnica.
Jedan od najupečatljivijih primjera zloupotreba tendera je nabavka uređaja za radioterapiju u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla. Mjesecima su pacijenti i stručnjaci upozoravali na manjkavosti u sistemu javnih nabavki. Ponuđači su obarali i odugovlačili tendere, dok su se istovremeno igrali ljudskim životima – neki su i izgubljeni.
Direktor Agencije za javne nabavke BiH Tarik Rahić kaže da je problem star više od dvije decenije i da se nalazi u samom zakonu.
„Pitanje je prilično komplikovano, ali mislim da je odgovor jednostavan – problem je u zakonu. Dvadeset godina posmatramo i znamo da imamo problem sa zakonskom normom“, smatra Rahić.
U parlamentarnoj proceduri se trenutno nalaze izmjene Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona BiH. Novčane kazne bi bile udvostručene, a uvedena je i jasna krivična odgovornost, uključujući kazne zatvora. Ambijent za promjene je, čini se, konačno sazrio.
„Na nivou prošle godine u javnim nabavkama je potrošeno šest milijardi maraka. Zamislite koliko je to tržište, koliko je ono snažno. Ukoliko bi se tim javnim novcem počelo odgovornije upravljati, zamislite koliko bi bilo novih domova zdravlja, parkova, vrtića“, poručuje Rahić.
Međutim, iznenađujući potez stigao je iz Republike Srpske. Direktor UKC-a RS Vlado Đajić sazvao je direktore kliničkih centara i bolnica i zajedno su se usprotivili izmjenama zakona, tvrdeći da predstavljaju prijetnju zdravstvenom sistemu i da pogoduju farmaceutskim lobijima.
Zastupnik SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Saša Magazinović tvrdi da je sve bilo manipulacija.
„Imate predstavu koju je juče napravio direktor Đajić iz Banjaluke – sazvao je sve direktore bolnica, pokazao im tekst zakona koji se uopšte ne usvaja i natjerao ih da potpišu nekakvo pismo protivljenja. Obruk’o je te ljude. Javljaju se i kažu: ‘Mi nismo znali da je takav zakon. Nama je rečeno da ćemo svi u zatvor’“, navodi Magazinović.
„Treba da se brine onaj koji nabavlja aparat koji ne treba zdravstvenoj ustanovi, kao respirator po 150 hiljada maraka, mimo procedura“, ističe zastupnik PDP-a Branislav Borenović.
S druge strane, poslanica SNSD-a Sanja Vulić stala je u odbranu Đajića, rekavši da on nije nikakav buntovnik, već „čovjek s kredibilitetom čim je uspio da okupi sve direktore kliničkih centara i bolnica iz cijele BiH“. Dodaje da, ako svi oni upozoravaju na moguće probleme u nabavkama, to treba ozbiljno shvatiti.
Stručnjaci iz oblasti transparentnosti smatraju da nema mjesta panici.
Damjan Ožegović iz organizacije Transparensi Internešnel kaže: „Da li je neka politička igra ili oni zaista tu vide neku prijetnju – veliko je pitanje. Znamo da su građani trenutno najveće posljedice nesprovođenja postupaka javnih nabavki osjetili upravo kod zdravstvenih ustanova, koje nisu uspjele da nabave ključne lijekove ili aparate.“
U stvarnosti, dok politika i lični interesi upravljaju tenderima, građani žive posljedice. Tako je u Srednjobosanskom kantonu još jednom poništen tender za nabavku dva uređaja za magnetnu rezonancu, javlaj BHRT.
